Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas je u zvaničnu proceduru uputio prijedlog državnog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini. To je prvi put da se od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma predlaže uređenje sektora prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini na cjelovit način.

Prethodni, neuspješni pokušaji parcijalnog reguliranja ove oblasti kroz jedinstveni zakon za oblasti električne energije i prirodnog gasa, i to samo za segment regulatora električne energije i prirodnog gasa, su predstavljali neadekvatan pristup tako značajnim segmentima energetskog sektora u Bosni i Hercegovini. Na takav način se nije moglo odgovoriti na obaveze Bosne i Hercegovine prema Trećem energetskom paketu EU, niti obavezama iz Ugovora o uspostavi energetske zajednice. To svakako nije ni način za djelovanje zemlje kandidata koja što prije želi otvoriti pristupne pregovore sa EU.

Iz kabineta Bećirovića ističu da je zakon koji je uputio u proceduru u cjelosti usklađen sa relevantnom pravnom stečevinom i najboljom poslovnom praksom EU, te je u njegovoj izradi učestvovao cijeli tim eminentnih eksperata iz date oblasti, predvođenih BH Gasom, EU i međunarodnim ekspertima iz date oblasti.

U obrazloženju zakona se između ostalog navodi i sljedeće:

“U Bosni i Hercegovini nisu doneseni odgovarajući zakoni i drugi neophodni propisi kojima se uređuje pravni okvir za upravljanje, organizaciju, regulisanje, praćenje i nadzor djelatnosti vezanih za prirodni gas, u okviru nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

Ustav Bosne i Hercegovine (Ustav) relevantnim odredbama (prije svega, član 1.4, te član 3.4.) uspostavlja jedinstveno tržište i garantuje kretanje roba, usluga, kapitala i lica, te definiše nadležnosti i odnose unutar Bosne i Hercegovine i njenih sastavnih cjelina, tako da entiteti neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba i kapitala u cijeloj Bosni i Hercegovini, niti će ijedan entitet uspostavljati bilo kakve kontrole na administrativnoj liniji između entiteta.

Osim toga, Aneksom IX Mirovnog sporazuma, Sporazumom o osnivanju javnih korporacija u Bosni i Hercegovini, Republika Bosna i Hercegovina i entiteti su se sporazumjeli o osnivanju Komisije za javne korporacije, s ciljem osnivanja javnih korporacija Bosne i Hercegovine za upravljanje zajedničkim javnim objektima, kao što

je upravljanje komunalnim, energetskim, poštanskim i komunikacijskim objektima, na dobrobit države i oba entiteta.

Članom 3. ovog sporazuma izravno je osnovana Korporacija za saobraćaj Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, a preuzeta je i obaveza hitnog osnivanja javne korporacije za organizovanje i upravljanje saobraćajnim objektima, kao što su ceste, željeznice i luke, kao i ostale javne korporacije za upravljanje komunalnim, energetskim, poštanskim i komunikacijskim objektima, koje će u potpunosti sarađivati sa svim organizacijama uključenim u provedbu mirovnog rješenja, ili na neki drugi način ovlaštenim od Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju.

Polazeći od izričite potrebe odgovarajućeg zakonskog normiranja pravila u vezi sa organizovanjem, funkcionisanjem i radom unutrašnjeg tržišta prirodnog gasa, transporta i trgovine prirodnim gasom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i potrebe da se zakonom uredi rad subjekata za prirodni gas koji su predmet uređenja ovog zakona, te rad i nadležnosti Državne regulatorne komisije kao Državnog regulatora i drugih relevantnih tijela i institucija, kao i međusobnih odnosa između subjekata za prirodni gas, te njihovi odnosi sa Državnim regulatorom i saradnja regulatornih tijela i drugih nadležnih institucija koje djeluju u sektoru prirodnog gasa Bosne i Hercegovine, dodatni su razlozi za donošenje ovog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini, sve s ciljem dinamizovanja privrednog i ukupnog ekonomskog razvoja zemlje, na dobrobit svih njenih građana i naroda.

Pored toga, kao dodatni uslov, postavljen je i kriterij iz Madrida (definisan na sastanku Evropskog vijeća u Madridu 1995. godine) poznat kao administrativni kriterij, kojim se traži prilagođavanje administrativne strukture, s ciljem stvaranja uslova za postupnu i nesmetanu integraciju, odnosno jačanje sposobnosti i stvaranje efikasnog državnog sistema uprave za efikasnu primjenu i implementaciju acquisa i drugih obaveza koje proizlaze iz članstva u Evropskoj uniji.

Polazeći i od navedenih obaveza, pri izradi ovog zakona osigurani su primjena i preuzimanje pravne stečevine Evropske unije (član 2. Prijedloga zakona), na način da su preuzete direktive za prirodni gas koje čine acquis communitaire o prirodnom gasu u okviru regulatornog okvira Energetske zajednice, a na taj način se u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzimaju relevantni pravni akti Evropske unije i time vrši prilagođavanje administrativne strukture Bosne i Hercegovine na putu ka njenom punopravnom članstvu u EU.

Dodatno, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije (EU) koji podrazumijeva jačanje političkih, ekonomskih i institucionalnih odnosa između BiH i EU, te Ugovora o uspostavi energetske zajednice, između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice, proizlaze konkretne

obaveze koje su u skladu i sa navedenim odredbama Ustava, pravnom stečevinom EU, te najboljim poslovnim praksama.

Jedna od osnovnih obaveza Bosne i Hercegovine jeste i usklađivanje energetskog sektora sa tzv. Trećim energetskim paketom EU, prilagođenim za primjenu u zemljama ugovornim stranama Energetske zajednice (EnC).

Evidentno je da dosadašnja dinamika, dometi i generalno stanje ispunjavanja sveobavezujućih ustavnih, te preuzetih ugovornih obaveza Bosne i Hercegovine nisu na zadovoljavajućem nivou. Naročito se to odnosi na dio energetskog sektora, tj. sektor prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini.

Kao rezultat, sektor prirodnog gasa je trenutno neadekvatno i nedovoljno uređen, primarno zbog nepostojanja adekvatne zakonske i regulativne osnove na državnom nivou, što proizvodi cijeli niz negativnih ekonomskih, pravnih i drugih posljedica.

To je na odgovarajući način istaknuto i u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, 2019. (u prilog dokumentu: Saopćenje Komisije Evropskom parlamentu i Vijeću, Mišljenje Komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji), gdje je navedeno da je “sektor prirodnog gasa još jedan primjer gdje fragmentovana regulativa (na nivou entiteta) sprečava razvoj adekvatnog cjelodržavnog pravnog okvira i zajedničkog tržišta, što koči konkurenciju“.

Također, entitetsko uzurpiranje državnih ovlasti se i u praksi pokazalo pogubnim za uspostavu jedinstvenog tržišta u Bosni i Hercegovini, te otvara prostor za pravno i ekonomsko nasilje.

Imajući to u vidu, neshvatljivo je da se tako kompleksna oblast pokušavala urediti zajedničkim zakonom za oblasti električne energije i prirodnog gasa, i to u jednom njihovom specifičnom segmentu tj. pitanju regulatora električne energije i prirodnog gasa, dok se prenos i tržište prirodnog gasa, kao i ostala relevantna pitanja za dati sektor nisu tretirala u dosadašnjim naporima njegovog uređenja.

Stoga, pristup objedinjenog rješavanja sektora električne energije i prirodnog gasa nema opravdanja, niti je dao konkretne rezultate obzirom da su aktivnosti na izradi i usvajanju Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH otpočele 2015. godine, a predmetni zakon se do danas nije našao u parlamentarnoj proceduri.

Na istoj poziciji je zvanično i Sekretarijat Energetske zajednice što potvrđuje dopis prethodnog direktora EnC, gosp. J. Kopača od 16.06.2016. godine svim relevantnim državnim i entitetskim ministarstvima, u kojem se izričito zahtijeva da se oblast prirodnog gasa tretira odvojeno od sektora električne energije.

Pored potrebe da se sektor prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini uredi posebnim državnim zakonom, iz razmatranih verzija teksta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH evidentno je da pored postojećih odredbi vezanih za gasni sektor, neadresiran je ostao cijeli niz pitanja bez kojih nije moguće ispunjavanje ustavnih i ugovornih obaveza Bosne i Hercegovine i bez kojih nije moguće spriječiti postojeće nefer tržišno djelovanje i nastup.

Uzimajući u obzir sve navedeno, 07.02.2023. godine član Predsjedništva BiH dr. Bećirović je Predsjedništvu BiH predložio “Preporuku za izradu i usvajanje zakona o gasu Bosne i Hercegovine”, koja je i usvojena na 3. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH od 22.02.2023. godine. U pratećoj odluci i zaključcima definisana su konkretna zaduženja data nadležnim organima, prije svih Vijeću ministara BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema kojima oni nisu postupili adekvatno, niti u predviđenim vremenskim rokovima.

Na koncu, Prijedlog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini pripremljen je u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine “Službeni glasnik BiH”, broj: 11/05, 58/14, 60/14, 50/17, 70/17 i 10/21, te se kao takav dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u formi i sadržaju Prijedloga zakona sa potpunim obrazloženjem, radi njegovog razmatranja i usvajanja u skladu sa Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.“

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad