Svjetski lideri nisu uspjeli zauzeti čvrst stav u zaštiti ljudskih prava tokom 2023. To je jedan od zaključaka Svjetskog izvještaja Human Rights Watcha za 2024. godinu. Stanje ljudskih prava u svijetu danas je prilično sumorno i slabo, a situacija se pogoršava iz sata u sat, a ne iz dana u dan ili sedmicu ili godinu. O ovome je iz Londona za N1 govorio Benjamin Ward, zamjenik direktora Odjeljenja za Evropu i centralnu Aziju, ali i neko ko jako dobro poznaje Zapadni Balkan jer je prije radio u BiH, na Kosovu i u Hrvatskoj.

N1: Krenimo od Bosne i Hercegovine. Ima dosta problema sa Bosnom u Vašem godišnjem izvještaju za naše zemlje, od diskriminacije preko azila do nasilja u porodici, prava LGBT osoba, medija, također i zagađenja zraka. Ne znam odakle bih mogao početi, sve je ovo podjednako važno. Ali počnimo s diskriminacijom. Imamo dosta problema sa ljudskim pravima kada su u pitanju izborni procesi. Vaš izvještaj počinje kontroverznim promjenama visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći. Dakle, šta Vaš izvještaj nalazi o Bosni?

Ward: Mislim da postoji nekoliko nedoumica. Prije svega, vrlo je zabrinjavajuće kada bilo koji zvaničnik promijeni pravila po kojima se održavaju izbori nakon glasanja. To jednostavno nije nešto što bismo željeli bilo gdje vidjeti. Zaista je bilo uznemirujuće vidjeti visokog predstavnika kako to radi. Mislim da je druga stvar, možda važnija dugoročno, da predložene reforme koje je visoki predstavnik pokušao da sprovede, a zatim i manje reforme koje je on sproveo nisu se bavile onim što ja mislim da je jedan od osnovnih, strukturnih problema sa bosanskohercegovačkim izbornim sistemom i koji je vezan za Ustav, a to je vrsta diskriminacije tzv. manjina koja im zabranjuje da se kandiduju za predsjedničke i određene funkcije. To je nešto što je Evropski sud za ljudska prava, mislim da dolazimo do više od deset godina, dvanaest godina, kada je prvi put presudio protiv Bosne po ovom pitanju. Šta god da mislite o prednostima uključivanja visokog predstavnika u bosansku politiku nakon tako dugog vremenskog perioda, mislim da ako će visoki predstavnik predložiti set političkih reformi koje ne uključuju ništa što se bavi tim pitanjima, to je samo potpuno odricanje od odgovornosti. Ono što mislim da ćemo zaista tražiti u narednom periodu, sada kada se čini da Bosna možda malo napreduje sa svojim ambicijama za pristupanje Evropskoj uniji, to je barem neka vrsta početka procesa i tako dalje. Zaista se nadamo da će se EU fokusirati na ovo pitanje i pokušati potaknuti stvaranje političkih poticaja za lidere u Bosni da se pozabave ovim pitanjem, jer iako to nije bio problem Bosne, to je u Dejtonskom ustavu, kojeg je stvorila međunarodna zajednica. Mislim da je zaista bitno da se to riješi jer je u suštini zapečeno u diskriminaciji u političkom sistemu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad