Beograd večeras obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici u sjeni incidenata i poruka negiranja

Reporterka N1 Tamara Ognjanović javila je iz Beograda da događaj u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava treba početi u 20 sati, te da organizatori planiraju da ga obilježe mirno i dostojanstveno.

Očekuje se dolazak dijela diplomatskog kora, među njima i ambasadora, kao i većeg broja građana, posebno nakon dešavanja koja su tokom dana izazvala snažne reakcije javnosti.

Napadnut Vladimir Arsenijević uoči drugog obilježavanja

Govoreći o atmosferi u Beogradu, reporterka N1 podsjetila je da je rano jutros napadnut i pretučen pisac i antiratni aktivista Vladimir Arsenijević, uoči drugog obilježavanja Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, koje je trebalo biti održano kod Brankovog mosta u organizaciji grupe “Ljudi pamte ljude”.

Arsenijević je u svjedočenju objavljenom na društvenim mrežama opisao šta se dogodilo.

„Jutros kada sam ovde došao, zatekla me je grupa od dvadeset, trideset mladih ljudi, koji su me udarali i pretili mi i unosili mi se u lice, pretili, ono, već poznatim vokabularom i izvrljali čitav ovaj prostor svojim porukama“, kaže Vladimir Arsenijević.

Zbog takve situacije, najavljena komemoracija na toj lokaciji je otkazana.

„Tako da mislimo da je nebezbedno da se pod ovim uslovima održi naša komemoracija, te time i otkazujemo zapravo, a to ne znači da se nećemo baviti, svi, time ćemo se baviti“, dodaje Arsenijević.

Plakati i poruke dodatno uznemirili javnost

Tokom dana javnost u Srbiji uznemirili su i sadržaji koji su se pojavili u javnom prostoru.

Na više lokacija u Novom Sadu u subotu ujutro su se pojavili plakati Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja kojima se iskazuje podrška bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, osuđenom za genocid u Srebrenici, javio je novosadski portal 021.rs.

Za ratne zločine tokom sukoba devedesetih pred sudom u Hagu je osuđen i Vojislav Šešelj.

Na plakatima SRS-a vidi se generalska kapa Ratka Mladića i poruka "Generale, tvojoj majci hvala".

Priča ratne reporterke Aide Čerkez: Kako je svijet saznao za genocid u Srebrenici - „Na početku ni ja nisam vjerovala"

Vijesti|prije 5 h

Potočari ponovo utihnuli: U mezarju konačan smiraj pronašlo još deset žrtava genocida

Vijesti|prije 5 h

Prema saopćenju SRS-a, akcija je provedena širom Srbije kako bi se "podsjetilo na generalovu herojsku ulogu u oslobađanju srpske Srebrenice".

Novosadski portal Razglas news na društvenim mrežama objavio je da "Novosađani po gradu uništavaju plakate SRS-a o Ratku Mladiću koji su se pojavili na godišnjicu genocida u Srebrenici".

U istom kontekstu pojavile su se i poruke kojima se pokušava nametnuti narativ izjednačavanja zločina. Među njima je i plakat zabilježen u Beogradu s natpisom „Naser Orić genocid 1992-1993“.

Sve to dodatno je otvorilo pitanje kako danas, tri decenije nakon genocida u Srebrenici, izgleda javni prostor u Srbiji kada je riječ o kulturi sjećanja, negiranju zločina i odnosu prema žrtvama.

Inicijativa mladih: Poricanje genocida sve je izraženije

O stanju u društvu i večerašnjem događaju govorila je Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava, organizacije koja godinama radi s mladima, kroz obrazovne programe i regionalnu saradnju, nastojeći graditi kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.

Na pitanje da li je, kako vrijeme prolazi, poricanje u Srbiji sve jače ili se ipak nešto mijenja, Todorović je rekla da podaci koje prate nisu ohrabrujući.

„Prema izvještaju koji Inicijativa mladih radi svake godine, koji se zapravo i zove ‘Stanje poricanja’, mi tu ukazujemo i mjerljivi podaci pokazuju da, nažalost, poricanje poprima sve veće i veće razmjere“, kaže Sofija Todorović.

Ona ističe da se posebno uoči donošenja Rezolucije o Srebrenici moglo vidjeti kako je tema genocida pretvorena u političku kampanju, a potom prenesena i na ulice gradova.

„Nekako uoči donošenja Rezolucije o Srebrenici mogli smo da vidimo da se to pretvorilo u jednu političku kampanju koja je kasnije preslikana i na ulice naših gradova. Nekako novi kompleksi zgrada su korišteni za slanje poruke i odbrane srpskog naroda u trenutku kada ga niko nije napao. Mislim, jer rezolucija nije bila o nama“, rekla je Todorović.

Rezolucija je posvećena žrtvama, a ne kolektivnoj krivnji

Todrović naglašava da se u javnosti uporno podmeće teza da oni koji o Srebrenici govore u skladu s presudama tvrde da su Srbi genocidan narod, iako to, kako kaže, nije istina.

„Rezolucija je bila posvećena žrtvama i zapravo je imala jedan dio koji je užasno važan, a koji se odnosi na slavljenje ratnih zločinaca, bez obzira na to iz koje etničke grupe oni dolaze. To je nešto što ne treba da nam bude prihvatljivo“, ističe Todorović.

Dodaje da priznanje onoga što je učinjeno drugima ne negira zločine počinjene nad pripadnicima vlastitog naroda, ali da se upravo ta lažna dilema stalno koristi u političke svrhe.

„Priznanje onoga što je učinjeno drugima ni na koji način ne relativizira ili ne negira ono što je učinjeno pripadnicima našeg naroda, a to je stalno teza koja pokušava da nam se podvali, kao i to da svi koji o Srebrenici govore na način na koji je ona kvalifikovana presudama zapravo tvrde da su Srbi genocidan narod, što je jedan svojevrsni paradoks“, kaže Todorović.

Problem nije samo politički, već i društveni

Sagovornica N1 smatra da se odnos prema genocidu u Srebrenici ne može posmatrati odvojeno od šire slike društva i stanja demokratije u Srbiji.

„Kroz ovo polje suočavanja s prošlošću i zapravo odnosa prema svemu onom što je drugo i drugačije, mi smo mogli da vidimo u kakvom stanju će demokratija u Srbiji završiti“, smatra Todorović.

Ona upozorava da su metode koje su ranije korištene protiv onih koji drugačije govore o ratnim zločinima danas prisutne i mnogo šire.

„Ono što se danas i posljednje dvije godine dešava svim građanima Srbije na različite načine jeste nešto što se već uveliko koristi kao metoda protiv svih onih koji drugačije misle i protiv ljudi koji se ne smatraju nekako pripadnicima srpskog naroda“, dodaje Todorović.

Podsjeća i na ranije kampanje usmjerene prema građanima s dvojnim državljanstvom i državljanima Hrvatske, koji su, kako navodi, bili izloženi različitim oblicima kršenja ljudskih prava.

Poziv da i Srbija 11. juli obilježava kao Dan sjećanja

Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je institucije Srbije da primijene preporuke Rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici i da se 11. juli i u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Todrović kaže da od takvih zahtjeva ne treba odustajati.

„Za nas je važno da mi kao građani i građanke ne odustajemo od nečega što su zahtjevi koji su u interesu naše zemlje i koji su dobri. Srbija je zemlja članica Ujedinjenih nacija i mi to vidimo kao jednu jedinstvenu historijsku priliku da se iskorači u jednom hrabrijem i drugačijem smjeru“, kaže Todorović.

Podsjeća i da Srbija već ima zakone i dokumente koji priznaju presude međunarodnih sudova, ali da je problem u njihovoj političkoj i društvenoj primjeni.

„Ova zemlja ima zakone koji priznaju sve te presude. Ova zemlja ima rezolucije i deklaracije Skupštine koje kažu da su svi zločini kvalifikovani onako kako ih je kvalifikovao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Tako da mi na tom političkom frontu imamo zapravo najviše problema i opet problem sa zakonima koji se ne implementiraju“, ističe Todorović.

Večerašnji skup kao ispit dostojanstva

Uprkos svemu što je prethodilo, organizatori se nadaju da će večerašnje obilježavanje u Beogradu proteći dostojanstveno, u znaku sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i solidarnosti s njihovim porodicama.

Skup, koji je planiran u tišini i uz paljenje svijeća, dolazi u trenutku kada se u Srbiji, prema ocjenama sagovornika, istovremeno sudaraju kultura sjećanja i sve agresivniji pokušaji poricanja, relativizacije i izjednačavanja zločina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad