Beridan za N1: Građani BiH se vraćaju iz Njemačke, život nije onakav kakvim su ga zamišljali

Beridan je istakao da danas više ne postoji jasna kategorija stanovništva koja najčešće napušta Bosnu i Hercegovinu.

"Tu u suštini više nema pravila. Odlaze svi oni koji su nezadovoljni svojim životom u Bosni i Hercegovini", kazao je.

Ipak, prema njegovim riječima, sve je izraženija i druga strana migracija – povratak u domovinu.

"Osjetili smo i trend da postoji i veliki broj bh. građana koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu jer su uvidjeli da život u Njemačkoj ili generalno u Evropi nije onakav kakvim su sebi predstavili i da žele nešto drugo od svog života", rekao je Beridan.

Dodao je da se na povratak odlučuju uprkos tome što zdravstveni i obrazovni sistem u BiH nisu na nivou onih u Njemačkoj.

Njemačka više nije ono što je nekada bila?

Beridan smatra da se promjene u njemačkoj ekonomiji odražavaju i na odluke građana Bosne i Hercegovine.

"Bh. zajednica u Njemačkoj osjeti te trendove i da ekonomski razvoj u Njemačkoj više nije na onom nivou kao što je nekad bio", naveo je.

Prema njegovoj ocjeni, odlazak radnika iz BiH nastavit će se, ali vjerovatno u manjem obimu.

"U suštini će se taj trend najvjerovatnije i dalje nastaviti, ali u jednom manjem obimu, jer i Njemačka i Evropska unija generalno smanjuju kvote", rekao je.

Govoreći o tome ko danas odlazi, objasnio je da su među doseljenicima različite kategorije stanovništva, uključujući i one koji su u BiH već imali stabilno zaposlenje.

Podsjetio je da su građani BiH u Njemačku dolazili u nekoliko velikih migracijskih valova: od šezdesetih godina prošlog stoljeća, preko ratnih devedesetih, do posljednje decenije, kada su odlazili i brojni obrazovani stručnjaci.

"Naročito u zadnjih desetak godina su najviše išli i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i oni koji su i bili zaposleni i dobro situirani, jednostavno su tražili nove izazove i tražili su novi vid života", istakao je.

Šta naše građane zaista dočeka u Njemačkoj?

Iako se odlazak u Njemačku često povezuje s boljim platama i uređenijim sistemom, Beridan upozorava da se doseljenici vrlo brzo suočavaju s problemima koje nisu očekivali.

Posebno su izloženi oni koji ne poznaju dovoljno njemački jezik i nemaju razvijenu mrežu poznanstava.

"Oni se vrlo brzo izgube i ne mogu da shvate kompleksnost njemačkog birokratskog sistema", kazao je.

Među najčešćim izazovima izdvojio je upis djece u škole, razumijevanje obrazovnog sistema, ostvarivanje prava na dječiji dodatak, regulisanje boravka i druga administrativna pitanja.

"Oni kad tek dođu, budu oduševljeni upravo tim industrijskim razvojem koji je Njemačka postigla, ali vremenom nedostaje ta spona spram Bosne i Hercegovine", objasnio je.

Beridan je ukazao i na probleme s priznavanjem kvalifikacija i određenih dozvola, smatrajući da bosanskohercegovačka zajednica treba imati snažnije zastupanje pred njemačkim institucijama.

Stotine udruženja, ali bez zajedničkog glasa

Upravo zbog takvih problema osnovano je Centralno vijeće bosanskohercegovačke zajednice u Njemačkoj, čiji je cilj povezati postojeća udruženja, stručnjake, privrednike, akademsku zajednicu i mlade ljude.

Beridan je objasnio da su istraživanjem ustanovili kako u Njemačkoj djeluju stotine organizacija povezanih s Bosnom i Hercegovinom, ali da među njima često nema dovoljno saradnje.

"Postoje na stotine organizacija u Njemačkoj koje se bave različitim oblastima, uključujući kulturu, sport, društveno-političko djelovanje, ali oni nisu međusobno povezani", rekao je.

Naglasio je da Vijeće ne želi zamijeniti postojeća udruženja, nego omogućiti njihovo povezivanje i koordinaciju.

Organizacija je, prema njegovim riječima, neprofitna, demokratski organizovana i nevjerska, a otvorena je za sve koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu.

Jedan od ciljeva jeste uspostavljanje centralnog mjesta na kojem će građani moći dobiti informacije o svojim pravima i obavezama u Njemačkoj.

Putem web stranice zentralrat-bh.de i odgovarajućih odjeljenja Vijeća građani bi trebali lakše dolaziti do informacija i kontakata nadležnih institucija.

Beridan je pojasnio da Vijeće neće moći samostalno riješiti svaki problem, ali da može pomoći ljudima da pronađu odgovarajuće stručnjake i institucije.

Mladi u dijaspori sve više gube vezu s BiH

Posebnu pažnju Vijeće namjerava posvetiti mlađim generacijama koje su rođene ili odrasle u Njemačkoj.

Beridan je upozorio da se kod dijela mladih postepeno gubi veza s jezikom, kulturom i tradicijom Bosne i Hercegovine.

"Tačno je da se ta veza mijenja i da poprima druge oblike, ali i dalje mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine koji žive u Njemačkoj, generalno u dijaspori, pomalo se razvodnjava njihov identitet i ta povezanost", rekao je.

Naglasio je da je važno mladima prenijeti osjećaj pripadnosti, ali i razumijevanje posebnosti bosanskohercegovačkog društva.

"Mislim da ono što ima Bosna i Hercegovina je Evropska unija u malome", kazao je, ističući različitosti kao vrijednost koju treba njegovati.

Može li dijaspora pomoći razvoju Bosne i Hercegovine?

Osim pomoći doseljenicima, jedan od prioriteta Vijeća jeste povezivanje stručnjaka i privrednika iz Njemačke s institucijama i kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Beridan smatra da veliki broj uspješnih ljudi porijeklom iz BiH, koji rade na njemačkim univerzitetima i u kompanijama, predstavlja nedovoljno iskorišten potencijal.

Kao mogućnosti saradnje izdvojio je razmjenu studenata i učenika, prenošenje znanja, povezivanje privrednika i unapređenje obrazovnog sistema.

"Naši građani u Njemačkoj djeluju u različitim oblastima i to znanje, ako pretočimo u Bosnu i Hercegovinu, može znatno unaprijediti život bh. građana u Bosni i Hercegovini", poručio je.

Naglasio je da cilj Vijeća nije podsticanje iseljavanja, nego stvaranje uslova za kvalitetniju saradnju između domovine i dijaspore.

"U Njemačkoj nije važno ko je Bošnjak, Srbin ili Hrvat"

Govoreći o odnosima unutar bosanskohercegovačke zajednice u Njemačkoj, Beridan je istakao da se tamo etničke podjele ne osjećaju na isti način kao u Bosni i Hercegovini.

"Bez onog političkog pritiska koji vlada u Bosni i Hercegovini i generalno na bivšim republikama Jugoslavije, u Njemačkoj se ne osjeti taj pritisak. Vrlo često se ljudi druže bez obzira na ime, prezime, pripadnost nekom narodu ili vjeroispovijest, bez ikakvih ograničenja", rekao je.

Poručio je da će Centralno vijeće djelovati na građanskim principima, bez posebnih struktura koje bi predstavljale pojedinačne narode.

"Mi želimo na građanskim principima da funkcionišemo i da svako ima svoj glas i da nemamo nikakvih prepreka ni u kom pogledu", naglasio je.

Na kraju razgovora istakao je da je, uprkos uspješnoj integraciji u njemačko društvo, za mnoge ljude porijeklom iz BiH osjećaj zajedništva s vlastitom dijasporom nezamjenjiv.

"To je upravo taj jedan osjećaj zajedništva i pripadnosti nečemu. Zaista, kad osjećate da pripadate negdje", zaključio je Beridan.