Berliner Zeitung: BiH postaje nova tačka američko-ruskog energetskog nadmetanja

Njemački list podsjeća da, za razliku od Mađarske, Slovačke ili Srbije, Bosna i Hercegovina do sada nije imala nikakvu alternativu: sav prirodni plin u zemlju stiže putem TurkStreama, preko Srbije.

Međutim, ta zavisnost bi se sada po prvi put mogla dovesti u pitanje. Dvije američke infrastrukturne kompanije zvanično su iskazale interes za izgradnju novog gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s alternativnim izvorima plina. Konzorcij firmi AAFS Infrastructure i AAFS Energy dostavio je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine pismo namjere, što je entitetska vlada i potvrdila.

Planirani projekat nosi naziv Južna interkonekcija, a njime bi Bosna i Hercegovina bila povezana s LNG terminalom na hrvatskom ostrvu Krk. Time bi se po prvi put uspostavila ruta snabdijevanja plinom koja ne vodi iz Rusije.

U tekstu se dalje navodi da BiH ne proizvodi prirodni plin i da nije članica Evropske unije, zbog čega se na nju ne odnosi planirani potpuni izlazak EU iz ruskog plina do 2027. godine. Cjelokupno snabdijevanje trenutno se odvija kroz dugoročne ugovore s Gazpromom, uz isporuku putem TurkStreama i njegovih balkanskih krakova.

Nova cijev bi tu strukturu temeljno promijenila. Putem Hrvatske bi se u budućnosti mogao uvoziti tečni prirodni plin (LNG) sa svjetskog tržišta, prvenstveno iz Sjedinjenih Američkih Država, Katara ili afričkih zemalja. Iz perspektive vlasti, riječ je o diversifikaciji snabdijevanja.

"U praksi, međutim, zavisnost od Rusije mogla bi biti zamijenjena novom zavisnošću od LNG tržišta i američkih dobavljača – uz potencijalno više cijene isporuke", upozorava Berliner Zeitung.

Vlada Federacije BiH potvrdila je i da razmatra mogućnost dodjele koncesije američkim kompanijama za planiranje i izgradnju projekta. Još u novembru postignut je načelni dogovor prema kojem bi američka firma preuzela razvoj i upravljanje ovom interkonekcijom.

Novi američki potez protiv ruskog energetskog utjecaja

Projekat privlači međunarodnu pažnju i zbog aktera uključenih u pregovore. Kako navodi njemački list, prema informacijama iz vladinih krugova, u razgovorima su učestvovale i osobe koje se dovode u vezu s okruženjem američkog predsjednika Donalda Trumpa. Među njima su advokat Jesse Binnall i politički savjetnik Joe Flynn, koji su, navodno, u ime američkih kompanija vodili razgovore s bh. vlastima.

Osim same izgradnje gasovoda, američke kompanije iskazale su interes i za dodatne projekte, uključujući izgradnju gasnih elektrana, proširenje gasovoda Kladanj–Tuzla, kao i modernizaciju aerodroma u Bosni i Hercegovini.

Uprkos snažnoj geopolitičkoj simbolici, projekat je još daleko od realizacije. Berliner Zeitung ističe da se entitet Republika Srpska prema projektu "odnosi skeptično", dok podršku pruža Federacija BiH.

Osim toga, ruski plin kratkoročno ostaje bez stvarne alternative. Postojeći ugovori s Gazpromom ostaju na snazi, a cijene se usklađuju kvartalno. Čak i uz političku podršku, izgradnja Južne interkonekcije trajala bi godinama.

"Jasno je, stoga, da nova cijev ne bi bila brza zamjena za TurkStream. Ipak, ona označava strateški zaokret. Po prvi put nakon godina, na stolu se nalazi konkretan plan za izlazak Bosne i Hercegovine iz potpune zavisnosti od ruskog plina", zaključuje njemački list.

U tekstu se ocjenjuje da za Sjedinjene Američke Države, pod Donaldom Trumpom, ovaj projekat predstavlja još jedan pokušaj potiskivanja ruskog utjecaja na evropsko energetsko snabdijevanje - ovaj put na Balkanu, "gdje je Moskva do sada bila posebno snažno ukorijenjena".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad