Gotovo svakodnevno na bh. cestama ista slika. Saobraćajne nezgode sa povrijeđenim ili stradalim osobama. Broj udesa u našoj državi se udvostručio, u poređenju sa prosjekom EU. Veliki je to teret i za ekonomiju. Federacija Bosne i Hercegovine gubi 800, a Republika Srpska oko 200 miliona maraka.

Bosanskohercegovačke ceste već nekoliko godina, mnogi nazivaju putevima smrti. Samo tokom prošle godine dogodilo se više od 35 hiljada saobraćajnih nezgoda. Više od sedam i po hiljada udesa bilo je sa poginulim ili povrijeđenim licima, a 27 i po hiljada sa materijalnom štetom. Na putevima život je izgubilo 255 osoba, 1.600 zadobilo je teže, a 9.249 lakše tjelesne povrede. Mali je broj onih koji se osjećaju sigurno u saobraćaju.

“Moraš gledati kad prelaziš, iako je zeleno svjetlo, moraš gledati da te neko ne udari”; “Ne osjećam se sigurno”; “Otkad stanujem, nisam još prošla da ima slobodno jedno mjesto da mogu ići trotoarom. Moram ići cestom i samo se sklanjati, niko ne pazi. Omladina luđački vozi, naročito nakon 8 sati.”

Nažalost, upravo ta omladina najčešće i strada.

Jean Todt, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za sigurnost na cestama:

“Saobraćajne nesreće su ubica broj jedan što se tiče mladih ljudi u dobi od 5 do 25 godina. Nastrada svake godine 1,2 miliona ljudi u saobraćajnim nesrećama. 90% svih nesreća je izazvano ljudskim faktorom, to nema nikakve veze sa cestovnom infrastrukturom.”

Ali, nesreće itekako ostavljaju traga po ekonomiju. Prema pojedinim istraživanjima, na godišnjem nivou u Federaciji Bosne i Hercegovine gubi se oko 800 miliona KM, Republika Srpska oko 220 miliona.

Mirzet Sarajlić, saobraćajni vještak:

“Troškovi se sastoje od informisanja policijskih službenika, blokiranja saobraćaja što izuzetno doprinosi povećanju troškova, imamo troškove hitnih službi, troškove naplate materijalne štete, popravke automobila, i kasnije imamo troškove ukoliko dođe do teških tjelesnih povreda, smrtnih ishoda.”

Da je neophodno uhvatiti se u koštac sa ‘pandemijom’ saobraćajnih nezgoda, upozoravaju i iz EU.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica:

“Zaista smo vidjeli u posljednje vrijeme veliki broj užasnih nesreća i smrtnih slučajeva, ne samo u Sarajevu nego i u ruralnim područjima, to je uznemirujuće. Zaista je neprihvatljivo da imamo mjesta gdje sistem ne funkcioniše, gdje nemamo adekvatan odgovor agencija za provođenje zakona i pravosuđa.”

Stoga su važni edukacija, adekvatne kazne i unaprijeđenje infrastrukture.

Adnan Šteta, ministar saobraćaja KS:

“Radimo na novom projektu semaforizacije, upravljanje semaforima iz saobraćajnog centra, ali i zaštitnim ogradama i svemu onome što je bitno za sigurnost saobraćajnice a što nismo imali u prethodnom periodu. Nažalost mi danas u Sarajevu imamo tri puta više vozila nego prije 40 godina, a infrastruktura nam je skoro ista.”

Da se sa problemom čestih udesa ne bori samo naša država, pokazuje i istraživanje da bi do 2030. godine saobraćajne nezgode mogle biti peti najčešći uzrok smrtnosti ukupne svjetske populacije.