Cop 26, klimatski samit u Glasgowu, zovu posljednjom šansom za čovječanstvo, crvenim alarmom koji treba da probudi čovjeka kao glavnog neprijatelja prirode. Kako se klimatske promjene odražavaju na naš život danas, a kako će se odraziti na život novih generacija sutra, samo je jedno od pitanja koje će se razmatrati na velikom samitu o klimatskim promjenama o kojima su u Novom danu govorili Bakir Krajinović, klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH i Igor Kovačić, PR BiH za WMO i zamjenik direktora Hidrometeorološkog zavoda RS.

Krajinović je na početku gostovanja kazao da je upozorenje iz Glasgowa opravdano alarmantno.

“Alarmantno upozorenje koje se šalje iz Glasgowa je na pravom mjestu i ovo jeste jedna od posljednjih šansi za čovječanstvo kako bi svi zajedno radili na tome da smanjimo emisije stakleničkih gasova kako bismo smanjili ubrzani rast globalne temperature zraka. Upravo je to i osnova ovog samita, da se svi zajedno ujedinimo u toj borbi kako bi smanjili globalnu temperaturu zraka koja dovodi do velikih nepogoda, kada su u pitanju rizici od klimatskih promjena“.

“Mi u BiH to osjetimo kroz sve češće i intenzivnije elementarne nepogode koje odnose ljudske živote i prouzrokuju veliku materijalnu štetu. To je ono sa čim se naše društvo bori i ovih godina, a kako klimatski modeli ukazuju to će biti sve gore i gore u budućnosti.Kada su u pitanju klimatske promjene, BiH dobro stoji u pogledu planova i aktivnosti u toj sferi legislative. Kako je i predsjedavajući Predsjedništva istakao u Glasgowu, da smo jedna od zemalja u regiji koja prednjači kada su u pitanju planovi. Imamo tri nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama po metodologiji IPCC koje su usvojeni od strane Vijeća ministara, strategiju niskokarbonskog razvoja i adaptacije na klimatske promjene i imamo NDC prema kojem ćemo do 2030. smanjiti naše emisije za 33 posto, odnosno do 2060. za 66 posto“, dodao je Krajinović.

Igor Kovačić je poručio da je kod nas u uobičajenoj prirodi, dok nas ne zadesi nesreća – nemamo osjećaja o razmjerama određenih nepogoda.

“Gledajući cjelokupnu situaciju u svijetu, pa i ovaj sam Cop26, na nivou država i političkih odluka to je sigurno snažna poruka i alarm. Po našoj uobičajenoj prirodi, dok nas ne zadesi nesreća, nemamo osjećaja o razmjerama određenih nepogoda i klimatskih promjena koje se dešavaju. Bez obzira što čujemo o najrazornijim uraganima koji postaju iz godine u godinu intenzivniji, o intenzitetima padavina i poplava koje se dešavaju u našem okruženju, dok ne iskusimo takve događaje ne razmišljamo o tome. Tako da, osvrćući se na našu nedavnu prošlost i poplave iz 2014. možemo zaključiti da smo tek tada počeli da razmišljamo na kvalitetivni način o klimatskim promjenama i njihovom uticaju na život“.

Krajinović je istakao da u BiH već 130 godina postoje sistematska mjerenja.

“Već 130 godina postoje sistematska mjerenja u BiH i na osnovu tih podataka mi damo ocjenu o klimi, odnosno koliko se klima promijenila. Na osnovu svega toga prave se studije, analize, elaborati i strategije po kojima će BiH ići u budućnosti kako bi smanjila i posljedice, ali i emisije da bismo spriječili još veću katastrofu u pogledu klimatskih promjena. Po tome jako dobro stojimo kada su u pitanju odluke na papiru, ali implementacija kao i u svemu tako i klimatskim promjenama ide sporo i mora ići puno brže“.

“Nadamo se da će rezultati skupa u Glasgowu otvoriti oči nadležnim institucijama da krenemo u implementaciju puno brže nego što smo dosad radili. Planove imamo, aktivnosti su tu još samo da počnemo implementirati sve ono što smo napisali”, zaključio je Krajinović.

Kovačić smatra da se u BiH kroz institucije na svim nivoima mora podići ljestvica upozorenja na viši nivo.

“Mislim da je ovdje uloga i naših institucija, ali i institucija koje vode politiku o klimatskim promjenama i kvalitetu vazduha u BiH i na samim entitetskim nivoima jeste to da podigne na viši nivo ljestvicu svih upozorenja, događaja i usmjeravanja aktivnosti u tom pogledu“.

Finansije kao problem?

“Finansije su uvijek realan problem, jer inače gledajući globalno, a tako i BiH, budžeti nisu dovoljni da se primjene sve zelene tehnologije koje su preporuka za buduće vrijeme i naravno mnoge stvari mogu ostati na papiru”, dodao je Kovačić.