Bh. politologu Vedranu Džihiću nakon 33 godine života u Austriji odbijen zahtjev za državljanstvo zbog saobraćajnih prekršaja

Džihić, koji radi kao viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku, zahtjev za stjecanje austrijskog državljanstva podnio je 2025. godine nadležnom bečkom Magistratskom odjelu 35 (MA 35). Međutim, u julu 2026. godine dobio je negativan odgovor.

Kako prenosi austrijski list Der Standard, razlog za odbijanje zahtjeva nisu bili ozbiljni krivični postupci, već prekršaji koje je Džihić počinio u saobraćaju.

Tri saobraćajna prekršaja kao prepreka za austrijski pasoš

Jedan od prekršaja odnosio se na prekoračenje brzine na autoputu, gdje je Džihić vozio 110 kilometara na sat na dionici na kojoj je ograničenje iznosilo 60 kilometara na sat.

Drugom prilikom automobil je ostavio na stanici za punjenje električnih vozila nekoliko minuta nakon završetka punjenja, dok je treći prekršaj bio promjena saobraćajne trake bez pravovremenog uključivanja pokazivača pravca.

Iako je riječ o prekršajima za koje su izrečene novčane kazne, oni su bili dovoljni da austrijske vlasti negativno ocijene njegov zahtjev za državljanstvo.

Džihić je u razgovoru za Der Standard priznao da odluka nadležnog organa ima zakonsko uporište. Ipak, ukazao je na izuzetno strogu primjenu propisa.

"Iz prakse MA 35 poznato je da oni zakon tumače restriktivno", kazao je Džihić.

Austrijske vlasti: Zakon je strog, nismo imali prostora za drugačiju odluku

Iz Magistratskog odjela 35 potvrdili su slučaj, ističući da su austrijski propisi o državljanstvu, kao i sudska praksa najviših sudova, veoma strogi.

"Odredbe Zakona o državljanstvu i sudska praksa najviših sudova veoma su stroge, zbog čega se osobama koje su već provele mnogo godina u Austriji često mora uskratiti austrijsko državljanstvo zbog relativno manjih prekršaja", saopćio je glasnogovornik MA 35.

Iz ove institucije navode da u konkretnom slučaju nisu imali mogućnost diskrecionog odlučivanja, odnosno donošenja drugačije odluke uprkos evidentiranim prekršajima.

Džihić, međutim, smatra da njegov slučaj otvara mnogo šire pitanje odnosa Austrije prema ljudima koji decenijama žive, rade i doprinose tamošnjem društvu, ali i dalje nailaze na prepreke prilikom stjecanja državljanstva.

"Političke stranke strahuju od FPÖ-a"

Bosanskohercegovački politolog ističe da javnim iznošenjem vlastitog iskustva želi potaknuti političku raspravu o reformi austrijskog zakonodavstva.

Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga zbog kojih do sada nije došlo do ozbiljnijih promjena jeste politički strah od desničarske Slobodarske partije Austrije (FPÖ).

Džihić smatra da rasprava o liberalizaciji pravila za stjecanje državljanstva izostaje "zbog straha političkih stranaka od FPÖ-a".

Pokrenuta inicijativa za reformu austrijskog državljanstva

Džihićev slučaj dospio je u javnost u trenutku kada je u Austriji predstavljena inicijativa za promjenu pravila o stjecanju državljanstva.

Politolozi Rainer Bauböck i Gerd Valchars pokrenuli su inicijativu pod nazivom "Ein Pass, der passt" ("Pasoš koji odgovara"), koju su podržali brojni ugledni bivši austrijski zvaničnici.

Među njima su nekadašnji kancelar Franz Vranitzky, bivši evropski komesar Franz Fischler, bivša ministrica pravde Maria Berger te nekadašnja sutkinja najvišeg suda i parlamentarna zastupnica Irmgard Griss.

Jedan od glavnih ciljeva inicijative jeste uvođenje uslovnog principa stjecanja državljanstva prema mjestu rođenja, čime bi djeca rođena u Austriji pod određenim uslovima mogla automatski dobiti državljanstvo.

Kao primjer navodi se Njemačka, koja je prije približno 25 godina omogućila automatsko stjecanje državljanstva djeci rođenoj na njenoj teritoriji ako najmanje jedan roditelj zakonito i s pravom stalnog boravka živi u zemlji najmanje osam godina. Taj period kasnije je skraćen na pet godina.

U Austriji, s druge strane, rođenje na njenoj teritoriji ne znači automatsko stjecanje državljanstva. Osobama rođenim u toj zemlji samo se skraćuje period boravka potreban za podnošenje zahtjeva, sa deset na šest godina.

Državljanstvo odbijeno i zbog 58 dana boravka manje od propisanog

Koliko su austrijski propisi strogi pokazuje i slučaj dokumentaristice Olge Kosanović, jedne od učesnica inicijative za reformu.

Njoj je zahtjev za državljanstvo odbijen jer je utvrđeno da je tokom prethodnih 15 godina u Austriji boravila 58 dana manje nego što je bilo potrebno.

"Pritom se računa svako putovanje, čak i maturalna ekskurzija, studiranje ili boravak u inostranstvu zbog posla", navedeno je u objašnjenju problema s kojim se suočavaju podnosioci zahtjeva.

Kosanović je autorica dokumentarnog filma "Noch lange keine Lippizaner", koji se bavi preprekama na putu do austrijskog državljanstva.

U filmu jedan od predavača na pripremnom kursu za državljanstvo polaznicima daje savjet koji najbolje oslikava koliko i naizgled mali prekršaji mogu utjecati na njihovu budućnost.

"Ako imate automobil, najbolje je da ga odmah odjavite i ostavite da stoji naredne tri godine", poručuje predavač.

Slučajevi Džihića i Kosanović tako su ponovo otvorili pitanje opravdanosti strogih austrijskih pravila, prema kojima čak i dugogodišnji stanovnici ove zemlje mogu ostati bez državljanstva zbog saobraćajnih prekršaja ili relativno kratkih izbivanja iz države.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad