Građani BiH moraju vratiti povjerenje u bh. pravosuđe, a radeći u skladu sa novonapravljenim Vodičem za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, bh. pravosuđe trebalo bi u budućnosti dati bolje rezultate rada i to povjerenje opravdati. Poručeno je ovo na završnoj konferenciji projekta EU4Justice. Rezultati ovog projekta dali su pomake unaprijeđenju rada pravosudnih institucija u BiH. No, kako je poručeno, to nije dovoljno, i mnogo je posla još pred BiH.

Projekat EU4Justice dao je, kako su kazali sudionici, nekoliko ključnih doprinosa. Jedni od njih su vodiči i priručnici koji bi trebali pojačati kapacitet pravosuđa u procesuiranju predmeta organizovanog kriminala i korupcije, odnosno sposobnost zaposlenih u pravosudnim institucijama u BiH. Ipak, kako su kazali finansijeri i implementatori ovog projekta, to nije dovoljno. Vladavina prava jedan je od 14 prioriteta EU, stoga BiH, da bi postala članica EU, ima još mnogo posla.

Sukob interesa

“Jako je bitno da imamo posvećenost organa vlasti BiH i u tom kontekstu bitno je da se čim prije poradi na izmjenama i dopunama zakona o VSTV kako bi se uspostavili redovni ili postojani mehanizmi provjere integriteta sudionika u pravosudnoj zajednici. Također potrebno je raditi na Zakonu o sprečavanju sukobu interesa”, naveo je Nicolas Bizel iz Odjela za pravosuđe u BiH.

Cristine Toudic, ambasadorica Francuske u BiH kazala je da je ovaj projekat omogućio napredak konkretno kroz pisanje dva operativna vodiča i zaključke dvije radne grupe o pravima žrtava i o sastavljanju optužnica.

Ovaj projekat je nužan, nije dovoljan, svako se slaže u tome.

Uloga tužioca

Također, jedan od ključnih prioroteta projekta EU4Justice bio je poboljšati saradnju Tužilaštva i Agencije za provođenje zakona. Kako je kazao predsjednik VSTV-a, pomak je napravljen, a rezultate, poput većeg broja osuđujućih presuda za organizovani kriminal i korupciju, kaže, vidjeti će se u budućnosti. Projekat se bavio i pitanjem menstorstva za mlađe sudije i tužioce, te poziciju oštećenog u krivičnom postupku.

“Raniji Zakon o krivičnom postupku da je mogućnost, odnosno davao je mogućnost oštećenom, ako tužilac ne preduzima krivično gonjenje, odnosno ne podiže optužnicu, da on može preuzeti ulogu tužioca i nastaviti krivično gonjenje. Od usvajanja novog zakona o krivičnom postupku 2003, to ne postoji, taj institut više ne postoji na taj način i razgovaralo se o modalitetima kako da poboljšamo poziciju oštećenog u krivičnom postupku”, naveo je Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a.

Ovaj dvogodišnji projekat koštao je 2 miliona eura. Druga faza već je pokrenuta i trebala bi početi već krajem ove godine.