BiH je i ove godine bez Dana žalosti 11. jula. Dan žalosti u BiH zbog obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici nije bio odobren ni prošle godine.

Ovako je bilo prošle godine:

“Nismo mogli tu tačku da razmataramo i zaista ne želim to da komentarišem”.

Nešto opširniji pokušaj pravdanja ove godine i “zbog objektivnih i proceduralnih razloga, Savjet ministara nije bio u prilici da razmatra odluku o eventualnom proglašenju 11. jula za Dan žalosti u BiH)” ili prevedeno, kako tvrdi predsjedavajući Vijeća ministara BH Zoran Tegeltija prijedlog je zakasnio.

No, da je bilo volje, hitna telefonska sjednica mogla je riješiti ovo pitanje. Da je neće biti, nagovijestio je ranije stranački šef Zorana Tegeltija , Milorad Dodik poručivši kako neće dozvoliti politizaciju Srebrenice. Od ambasadaora koji dolaze iz RS zatažio da se ogluše o instrukciju ministrice vanjskih poslova da 11. jula zastave budu spuštena na pola koplja.

“Dan žalosti i zastave samo su jedan u nizu primjera, kako obezvrijediti zločine koji su se desili. Jer šta očekivati od politike koja ne samo da negira genocid, već ga glorificira, ne zataškava već naprotiv slavi. Ili dopušta tu slavu i, da ne bude zabune, 11. juli obilježava se kao Dan žalosti u prošlom sazivu Vijeća ministara, proceduralnih problema tada nije nije bilo”, kaže direktor MC Srebrenica Emir Suljagić.

Iako danas Milorad Dodik genocid naziva izmišljotinom, ostat će zabilježena njegova izjava

“Karadžić i ljudi oko njega koji su učinili zločine i prozrokovali stradanje svih naroda ovde, apsolutno treba da odgovaraju pred Sudom i ne treba da budu nacionalni ili neki epski heroji koje treba da slavi bilo ko”, kazao je Milorad Dodik za Centralni dnevnik 2004.

“Dakle ja znam savršeno dobro šta je bilo, bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu i to je nesporna činjenica”, naveo je Milorad Dodik za Centralni dnevnik 2007.

Iako zločin genocida od vladajuće elite u RS službeno nikada nije priznat, u Izvještaju Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine, koju je osnovala Vlada RS-a na zahtjev Doma naroda Paralemnta BiH, navedeno je da je više hiljada Bošnjaka likvidirano u julu 1995. godine, dok se Dragan Čavić tada predsjednik RS javno ispričao za masovne egzekucije u Srebrenici. Kasnije će službena vlast RS kazati da je izvještaj bio produkt međunarodnog pritiska.

Istina se ne može sakriti, komentira danas i Kada Hotić, majka Srebrenice, a na pitanje o Danu žalosti, kaže, onaj ko želi da vidi i zna, taj zna i suosjeća.

Kosovo je posljednje u nizu čija je skupština usvojila Rezoluciju o Srebrenici kojom se osuđuje genocid. Rezolucijom je predviđeno da se na Kosovu 11. juli proglasi Danom sjećanja.

Polovinom juna je to uradila i skupština Crne Gore, podsjetimo, 2009. Hrvatska, 2010. godine parlament Sjeverne Makedonije.

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj je pozvao države članice EU i države Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. juli kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kao dan žalosti ovaj datum obilježava se u BIH, samo na području Federacije.