Uprkos tome što je online trgovina doživjela astronomski rast tokom pandemijskih godina, te očiglednih naznaka da će se taj rast nastaviti, u Bosni i Hercegovini ova oblast i dalje je nedovoljno regulisana. Tačnije, jedna smo od rijetkih država u Evropi koja nema poseban zakon o elektronskoj trgovini.

Samo u prošloj godini, bh građani potrošili su 3,8 miliona maraka na kupovinu putem interneta. Ovo se odnosi na ocarinjene pošiljke čiji iznos ne prelazi 300KM. U realnosti, potrošeno je mnogo više novca. Da je internet trgovina zavladala i na bh. tržištu, poručuju i trgovci.

”Trenutno imam otvoren butik, radim pola godine, zadovoljna sam, ali uvijek ima prednost ta internet kupovina. Ja razmišljam kao kupac, mnogo mi je lakše da sjedim kod kuće, da naručujem to što mi treba, da ne trošim svoje vrijeme uzalud”, kaže trgovac Milica Đokić.

Uporedo, sa online trgovinom, razvija se i siva ekonomija. Broj neregistrovanih lica koja prodaju robu je u ekspanziji, kao i žalbe potrošača.

”Ono na šta dobijamo prigovore je da ljudi naruče od preduzeća koje nije registrirano odnosno koji rade na crno. To već spada pod prevare i za to je zadužena policija”, dodaje Marin Bago, uduruženje potrošača Futura.

UOI je u proteklom periodu provela 118 kontrola kod PDV obveznika i 167 informativnih kontrola kod lica koja nisu u sistemu PDV.

”Nakon izvršenih kontrola kod PDV obveznika utvrđen je dodatni razrez poreske obaveze u iznosu od 840 000 KM, a kod lica koja nisu u sistemu PDV izvršena je i jednokratna naplata poreza u iznosu od oko 200 000 KM”, kaže Ratko Kovačević, UIO.

Uprkos činjenici o postojanju sive ekonomije u ovoj oblasti, pojedini smatraju da nije riječ o velikoj zaradi, nego o vidu preživljavanja bh građana.

”Samo robe koje su švercovane, nisu prošle redovni granični postupak carinjenja i plaćanja PDV, su praktično bez PDV-a i one robe koje je neko proizveo u domaćoj radinosti. Tako da o nekom velikom učešću izbegavanja poreza preko elektronske trgovine teško se može govoriti”, dodaje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

No, nije teško pronaći rupe u zakonu kada je oblast internet trgovine definisana u minimalnoj mjeri, mišljenja su mnogi.
U RS, i dalje je na snazi onaj iz 2019.godine, prema kom, između ostalog, svi koji se bave prodajom robe putem interneta moraju biti registrovani i sa potrošačima sklopiti ugovor o kupljenoj robi na daljinu.

Novi nacrt Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, koji teži ka registraciji privrednih subjekata i smanjenju sive ekonomije, upućen je u parlamentarnu proceduru.
Ubrzano bi se trebalo raditi i na internacionalnom prepoznavanju BiH u digitalnom svijetu, poručuje Haris Hadžialić.

”Problem je što BiH nije uključena u svjetske sisteme za takav proces, vi još uvijek ne možete koristiti kako treba paypal, još uvijek vas appple ne prepoznaje, microsoft djelimično, imate jako puno problema koji su nebitni za cijeli svijet osim za nas, zato što smo na dnu svih kategorija u digitalnoj transformaciji”, kaže Haris Hadžialić, inžinjer informacionih tehnologija.

Postoje i određene direktive EU koje će BiH morati da unese u domaće zakonodavstvo, ukoliko želi postati njena članica. Međutim, trenutno stanje je da i dalje ostajemo plodno tlo za razvoj crnog tržišta.