Transplantacijska medicina u BiH tek je u začetku a pandemija korona gotovo da je u potpunosti zaustavila ovakav način liječenja i spašavanja života. Korak smo dalje od aktivne upotrebe donorskih kartica. Dom naroda odbio je izmjene zakona o sigurnosti saobraćaja odnosno, da u vozačkim dozvolama bude upisano da li je osoba donor organa ili nije.
Da nije bilo Donorske mreže i transplantacije organa, Nihad Šahović danas ne bi bio živ. Sestra blizankinja spasila mu je život, donirajući mu dio jetre.
“Da bi mi spasila život, sestra je odlučila da bude moj donor. Transplantacija jetre bila je jedino rješenje. Zahvaljujući sestri, dobio sam drugu šansu i nastavio da živim normalan život”, rekao nam je Nihad Šahović.
“Za mene nema veće sreće nego vidjeti ga živog i sretnog. Kažu, ko spasi jedan život kao da je spasio cijeli svijet. Potpišite donorsku karticu i darujte nadu”, istaknula je Nermina Omeragić.
Ovo dvoje mladih ljudi dio su kampanje kojom je Donorska mreža nastojala promovisati donorske kartice. No, delegati u državnom parlamentu odlučili su da ljudima poput njih put do potrebnog organa ne bude ništa lakši nego do sada. Iz različitih razloga.
“Kad nekome ko je stradao u saobraćajnoj nesreći odlučite da uzmete organ, ne vodeći računa o tome da li je taj čovjek od momenta kad je donio tu odluku do momenta kada se to desilo, da li je on promijenio svoje mišljenje o tome?”, kazala je Dušanka Majkić, delegat u Domu naroda PS BiH.
“Šta ako nakon mjesec dana ili dva, to lice kaže ja neću više da budem donor? Jer, na to ima pravo. On mora da mijenja vozačku dozvolu, to su finansijski izdaci. I ne samo to. Procedura za izmjene vozačke dozvole je regulisana zakonom o bezbjednosti saobraćaja. To nije razlog za zamjenu vozačke dozvole. Kako ćete je promijeniti?”, pita Sredoje Nović, delegat u Domu naroda PS BiH.
Potreba za transplantacijom ne poznaje granice. No, poznaje pravila. Da bi se dobio organ iz druge države, zemlja mora biti članica Eurotransplanta.
“Čak i u susjednoj Srbiji kada su me zvali za jednog 27-godišnjeg momka koji je trebao transplantaciju srca, kada su me pitali da li bi mogao preko BiH da ide u Eurotransplant? Nažalost, momak je preminuo, nije to dočekao. BiH mora zakonskim i podzakonskim aktima, u skladu sa ustavnom strukturom riještiti pitanja kako bi što prije došla do članstva u Eurotransplantu”, riječi su Lazara Prodanovića, delegata u Domu naroda PS BiH.
Doniranje organa regulisano je propisima na entitetskom nivou.
“Od 2017. morate izričito donijeti karticu da ste protivnik doniranja organa. Svi koji nemaju tu karticu su potencijalni donori jer su nas razna udruženja uvjeravala da je to puno bliže Eurotransplantu i da je tako lakše dolaziti do organa. I po tom zakonu, zaista je potreban pristanak. Ako se niste izjasnili ili niste znali da treba da se izjasne i ako jeste, treba vam pristanak porodice”, pojasnila je Lidija Bradara, delegat u Domu naroda PS BiH.
U BiH u prošloj godini izvršene su samo četiri transplantacije. Pandemija korona virusa samo je djelimično razlog.
“Da vidimo šta je to, šta možemo uraditi da dođe do transplantacija u BiH. Ili ako ne, da vidimo da se one finansiraju u inostranstvu. Da, ako ne može ovdje da sestra da bratu bubreg, daj da mu platimo da to uradi Turska, Hrvatska, Srbija, Sovenija… nebitno je. Samo da se spašavaju ljudski životi”, ocijenio je Tomislav Žuljević, član UO Donorske mreže u BiH.
Žuljević napominje da je 20 puta veća šansa da će nam zatrebati organ nego da budemo donori. Zbog toga je kaže, posebno važno da se proces transplantacija u BiH ponovo pokrene.
