Danas je Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Ovogodišnji slogan je "Glasovi žrtava vode put" čime se žrtva trgovine ljudima stavlja u središte kampanje i ističe važnost slušanja i učenja od preživjelih trgovine ljudima.

Mnoge žrtve trgovine ljudima doživjele su nerazumijevanje u svojim pokušajima da dobiju pomoć, navedeno je u Izvještaju IOM-a. Imali su traumatična iskustva nakon spašavanja tokom intervjua za identifikaciju i pravnih postupaka. Neki su se suočili sa reviktimizacijom i kažnjavanjem za zločine na koje su ih trgovci prisilili. Drugi su bili izloženi stigmatizaciji ili su dobili neadekvatnu podršku. Žrtava trgovine ljudima u BiH, sve je više.

Prisilni brakovi, prosjačenja…

“2020. imali smo 70 takvih slučajeva, što je značajno povećanje u odnosu na 61 žrtvu identifikovanu 2019. Statistički pokazatelji za 2021. govore da smo i dalje nastavili sa povećanjem broja identifikovanih žrtava. 47 je identifikovano u prvih 6 mjeseci”, rekao je Samir Rizvo, državni koordinator u borbi protiv trgovine ljudima.

U Brčko distriktu – slučajevi prisilnih brakova i prosjačenja.

“U Brčko distriktu prošle godine dva slučaja trgovine ljudima, prosjačenje i prisilni brak. Ove godine imamo 3 slučaja, 5 žrtava maloljetne djece su smještena u sigurnu kuću, to je fenomen o kome bi svi trebali povesti računa”, ocijenio je Mirsad Ribić,koordinator lokalnog tima za borbu protiv trgovine ljudima Brčko Distrikta.

“Bilo gdje, što dalje odavde”

BiH mnogi ne vide sigurnom kućom za život. Stalne tenzije i nestabilne političke prilike kod mnogih su razlog želje za odlaskom. Posao se nerijetko nalazi po principu, bilo gdje, bilo šta, na bilo koji način – samo što dalje odavde. Upravo taj princip žrtvu sistema može učiniti žrtvom trgovine ljudima.

“Nemojte pri pronalaženju posla nikada posezati za nezvaničnim, privatnim agencijama koje često ilegalno učestvuju u trgovini, obratite se agencijama koje su registrovane, radite sa konzularnim predstavnicama, pobrinite se da sve bude što transparentnije”, pojasnila je Laura Lungarotti, šefica Misije IOM-a u Bosni i Hercegovini i Sub-regionalnu koordinatoricu za Zapadni Balkan.

Predstavnici međunarodnih organizacija šalju poruku da u BiH mnogo više mora biti urađeno na sprečavanju, prevenciji i istragama trgovine ljudima. Osiguravaju i podršku.

“Da budem jasan, mnogo više mora biti urađeno. BiH mora više raditi na istrazi i kažnjavanju počinilaca i mora osigurati bolji sistem pomoći za žrtve.
Preko 550 službenika, predstavnika kjlučnih sektora koji su u prvom kontaktu s potencijalnim žrtvama trgovine ljudima (socijalni radnici, inspektori rada, policijski službenici, tužioci, uposlenici privremenih prihvatnih centara, profesionalni iz sektora obrazovanja i zdravstva) su obučeni da prepoznaju osnovne indikatore trgovine ljudima s ciljem proaktivne identifkacije žrtava trgovine ljudima”, rekao je Robert Lopez, direktor Misije USAID u BiH.

Djeca u centru globalne kampanje

“Danas je prvobitno pitanje rada sa policijom, istražnim organima, da osiguramo da svi imaju adekvatnu obuku i adekvatna sredstva za identifikaciju žrtava trgovine ljudima i istragu tih slučajeva”, rekao je Stephen Glaser, US DoS/INL direktor u BiH.

Iako je u BiH postignut napredak, broj identifikovanih stranih žrtava trgovine ljudima i dalje je nizak. Prošle godine, od 70 identifikovanih, samo 7 su bili stranci. IOM stavlja djecu žrtve trgovine ljudima u središte globalne kampanje. Dokazi pokazuju da su djeca migranti bez pratnje najranjivija kategorija.