BiH se ujedinila iza reprezentacije, zašto ne može iza države?

“Ekstatična katarza” nakon utakmica

Profesorica Dženeta Karabegović, koja je tokom prvenstva boravila u Bosni i Hercegovini, opisala je atmosferu kao nešto mnogo veće od sportskog uspjeha.

“U suštini, ono što sam osjećala i vidjela bilo je ono što sam ljudima opisivala kao ekstatičnu katarzu. Čak i nakon poraza, ljudi su se smijali, ljudi su bili sretni”, rekla je Karabegović.

Prema njenim riječima, starije generacije koje su se borile za državu danas u mlađim vide isti osjećaj ponosa koji se ogleda kroz reprezentaciju.

Jasmin Mujanović smatra da euforija nije nastala samo zbog sportskog rezultata.

“Ta euforija i zaista dramatičan izljev radosti koji smo vidjeli proteklih sedmica dolaze nakon svojevrsne izgubljene decenije za Bosnu, kada se konačno pojavila jedna trijumfalna dobra vijest koja je pokazala da ljudi mogu izdržati, da mogu prevazići teškoće, da mogu istrajati”, rekao je Mujanović.

Posebno je izdvojio činjenicu da su mnogi reprezentativci iz dijaspore.

“Tim veoma mladih Bosanaca, od kojih su mnogi iz dijaspore, mogao se vidjeti kao neko ko na vrlo značajan način doprinosi budućnosti zemlje”, rekao je.

"Dejton nije trebao ostati nepromijenjen 30 godina"

Na pitanje zašto Bosna i Hercegovina može imati zajedničku reprezentaciju, ali ne i funkcionalne zajedničke institucije, Mujanović odgovara da je riječ o kombinaciji ustavnog sistema i interesa političkih elita.

“Stvarnost je, nažalost, pomalo sve od toga”, rekao je.

Podsjetio je da Dejtonski mirovni sporazum nikada nije bio zamišljen kao trajno ustavno rješenje.

“On je prije svega bio mirovni sporazum. Ali ne znam da je iko, u zimu 1995. godine, zaista mislio da će ta stvar trajati 30 godina bez ikakve reforme. To nije bila ideja. To nije bila nada”, kazao je Mujanović.

Za sadašnji ustavni okvir kaže da nije istinski društveni ugovor građana.

“Ovaj ustav zapravo nije društveni ugovor”, rekao je.

Dodao je da je sistem “namjerno osmišljen tako da ne bude reprezentativan”, zbog čega Bosna i Hercegovina ni tri decenije nakon rata nije dobila sistem koji je istovremeno pravičan, odgovoran i reprezentativan.

Zašto nema političkih promjena?

Prema Mujanoviću, odgovor je jednostavan: onima koji imaju korist od postojećeg sistema nije u interesu da ga mijenjaju.

Kao primjer navodi HDZ BiH.

“Ne postoji politička stranka na svijetu koja bi se, na osnovu osam posto glasova, a uz 40 posto ministarskih mjesta, ikada toga odrekla. To je jednostavno nelogično”, rekao je Mujanović.

Dijaspora može promijeniti političku sliku

Karabegović je podsjetila da je čak 17 od 26 reprezentativaca rođeno izvan Bosne i Hercegovine, što pokazuje koliko je dijaspora i dalje vezana za zemlju.

Ipak, smatra da se taj potencijal gotovo uopće ne koristi na izborima.

“Rok za registraciju je 21. juli. Kada bi dijaspora glasala, njen potencijal za neku vrstu političke promjene ili barem drugačijeg predstavljanja bio bi ogroman”, rekla je Karabegović.

Posebno je izdvojila podatak o broju registriranih birača iz inostranstva.

“Do kraja juna, broj ljudi koji su se registrovali za glasanje iz inostranstva bio je oko 8.000. Mislim, to je smiješno”, kazala je.

FIFA i UEFA uradile ono što politika nije

Mujanović smatra da je reforma Fudbalskog saveza BiH najbolji primjer kako međunarodni pritisak može proizvesti rezultate ako postoje stvarne posljedice.

“Ono što su FIFA i UEFA uradile jeste da su nametnule stvarne posljedice”, rekao je.

Podsjetio je da su FIFA i UEFA jasno poručile da klubovi i reprezentacija neće moći nastupati ukoliko Savez ne provede reforme.

Za razliku od toga, kaže da Evropska unija nikada nije uspjela stvoriti dovoljno ozbiljan pritisak.

“Raširena percepcija u BiH među političkim elitama jeste da Evropljane možete jednostavno čekati da odustanu. I oni su ih, praktično svaki put od 1996. godine, zaista dočekali”, rekao je Mujanović.

“Raditi s ljudima koji žele da država uspije”

Na kraju razgovora Mujanović je poručio da međunarodna zajednica treba sarađivati s onima koji žele funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu.

“Moramo raditi s ljudima koji žele da stvari funkcionišu. Gubljenje je vremena razgovarati s ljudima koji su vrlo jasno pokazali da nisu posvećeni Bosni kao državi”, rekao je.

Kao zanimljiv primjer naveo je predsjednika Fudbalskog saveza BiH Vicu Zeljkovića.

“Trenutna osoba koja vodi Fudbalski savez je nećak Milorada Dodika. To vrijedi naglasiti. I bio je fantastičan u toj ulozi”, rekao je Mujanović.

Razgovor je zaključio porukom koju je moguće shvatiti i kao glavnu lekciju uspjeha reprezentacije.

“Hajde da radimo s ljudima koji žele uraditi posao. I na kraju, kada to uradite, ljudi žele uspjeti”, poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad