Igor Davidović, bivši pregovarač Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom mišljenja je da za deblokadu pregovora o evropskom putu naše države treba napore uložiti i EU u smislu da napravi određene ustupke i stimuliše je kako bi taj proces napredovao. On i Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH za N1 govorili su o proširenju EU.

Slovenija predlaže proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan do 2030. godine, a ideja o brzom priključenju zemalja iznijeta je neposredno uoči sastanka evropskih lidera koji polinje večeras na brdu kod Kranja.

Obeshrabrujuće poruke

Upitali smo Igora Davidovića, bivšeg pregovarača BiH sa EU, da li smatra da će biti jednako biti brza podrška i ostalih čanica o proširenju kao što je to slučaj sa Slovenijom te šta bi značilo ako se i iz ove države večeras pošalju obeshrabrujuće poruke, kako bi se one odrazile na desnoorijentisane u BiH?

“Obeshrabrujuće poruke nas ne bi iznenadile jer mi u posljednje vrijeme dobijamo isključivo njih počevši od toga da se uvijek govori o evropskoj perspektivi, perspektivnom članstvu ili nekom članstvu u dogledno vrijeme sa barem nekim približnim terminima. Bilo kakvu poruku da dobijemo, pitanje koje ostaje isključivo za nas na domaćem terenu jeste da li smo mi i dalje opredijeljeni za EU i da li mi sa svoje strane možemo ponuditi neki koncept koji bi nas u principu bolje kvalifikovao kao partnera sa kojima bi se takvi razgovori otpočeli”, kazao je Davidović.

EU ima interne probleme

Ipak, kako dodaje, okolnosti da se takvi razgovori otpočnu nisu bile nikada teže nego što su trenutno.

“EU ima svoje velike interne probleme i u ovom trenutku ona je u najvećoj mjeri pozabavljena nekakvom svojom sigurnosnom konfiguracijom, arhitekturom i strukturom. A kada je riječ o tome onda možemo reći da to utječe na to da će druge zemlje Zapadnog Balkana daleko prije doći na red za pridruženje i za neki ozbiljniji korak ka članstvu nego što je to slučaj sa BiH. Tu prije svega mislim na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a svi znaju da kada se govori o sigurnosnim problemima, EU će biti više pozabavljena pitanjem dijaloga Beograd-Priština gdje EU očigledno može da postigne u nekoj posredničkoj ulozi nego što može u BiH među našim političkim liderima koji odavno rješavaju probleme za koje narod zna da neće biti riješeni nikada, a možda ni tada”, naglasio je Davidović.

Propuštene šanse

Kako ističe, desne snage kakvih itekako ima u BiH, prema njegovom mišljenju, sa velikim olakšanjem dočekuju ovakve obeshrabrujuće vijesti.

“Gospodin Milorad Dodik je već više puta ponovio da od integrisanja u EU ionako nema ništa pa mi možemo da radimo šta nam je volja i kako hoćemo. Time ja ništa ne parafraziram već ponavljam neke stavove koje smo čuli više puta. Ipak ne treba ići sa varijantom da je on jedini reprezent takvog stava jer ima ih koliko god želite u BiH. U suštini, bez obzira na to kakve smo mi šanse dosad propustili, a imali smo ih mnogo u prvom stadiju pregovora s EU, ukoliko bismo ostali na tom pravcu, EU nam neće oprostiti 14 tačaka, neće izostaviti nijedan od uslova, ali je sasvim sigurno da bi se proces pregovora deblokirao, ukoliko uopće dođe do nekih novih pomaka ka proširenju, onda bi i EU trebala napraviti bilo kakav ustupak da bi nas malo ubrzala i stimulisala na to i čini mi se da bi to bilo sadejstvo koje je nama potrebno, ali hipotetički možda se to neće dogoditi jer se EU vodi isključivo i striktno vlastitim interesom u koji se mi sada kao kockice u mozaik ne uklapamo”, pojasnio je Davidović.

Razlika između RH i BiH će se povećavati

Naš drugi sagovornik je bio i Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH kojeg smo upitali kakav stimulans i ustupak bi EU mogla učiniti našoj državi kako bi se odblokirao proces pregovora.

“Teško je u ovom trenutku definisati jedan međukorak čije dostizanje bi bilo atraktivno i za stanovništvo u BiH i za političare da učine taj dodatni napor i da se cijeli proces pokrene, da se provode reforme, kao i to da se ti uslovi koji su definisani ispune. Međutim, treba pogedati okruženje u kojem se nalazimo, dakle, Hrvatsku koja je već članica EU kako napreduje i posebno koliko sredstava iz evropskih fondova dobija u poređenju sa BiH i drugim državama koje su u statusu potencijalnog ili kandidata kao što je to naša zemlja. To je osam do deset puta više u korist Hrvatske nego što mi dobijamo. I imajući u vidu da je Hrvatska već razvijenija i ima veći BDP po stanovniku to je uobičajena mjera nego za BiH i ostale države u regiji, sa takvom dodatnom pomoći EU u sljedećih pet do 10 godina ta razlika između nas i Hrvatske kao članice će se samo povećavati”, smatra Topčagić.

Ističe da cijeni pomoć koju EU pruža BiH, ali da nije siguran da ta pomoć uz sve napore i dobro korištenje može osigurati potreban napredak.

“Da vidimo konvergenciju u razvijenosti između nas i Hrvatske kao prvog susjeda i države članice i isto tako i drugih zemalja u našoj regiji”, poručio je Topčagić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad