Odbrana zračnog prostora
BiH ulaže 32 miliona KM u radare, ali štite li oni naše nebo? BHANSA objasnila šta je njihova uloga

Nakon najave da će Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) do kraja maja 2027. godine imati pet operativnih radara, u javnosti su se pojavila pitanja o tome štiti li ta radarska mreža nebo Bosne i Hercegovine i zašto se radari ne postavljaju na vojnim lokacijama.
Kako bi otklonila nedoumice, BHANSA oglasila se saopćenjem za javnost u kojem pojašnjava po čemu se njena uloga razlikuje od uloge Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
BHANSA je civilna, neprofitna i finansijski samostalna institucija. Njen zadatak je, prema članu 4. Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine, osigurati da avioni sigurno, uredno i efikasno lete u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine.
Kontrolori zračnog saobraćaja razdvajaju avione i daju im upute, dok Agencija osigurava komunikaciju, navigaciju i nadzor, zrakoplovne i meteorološke informacije te koordinira potragu i spašavanje.
Pojednostavljeno, BHANSA je saobraćajna služba na nebu – brine se da avioni lete sigurno.
Odbrana zračnog prostora
S druge strane, prema Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, zaštita suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje u nadležnosti je Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, u čijem su sastavu i snage protivzračne odbrane.
Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine odgovorno je za opremanje Oružanih snaga, izgradnju i održavanje vojnih objekata i objekata od posebnog značaja za odbranu te za budžet namijenjen odbrani.
Ta razlika vidi se i u samim radarskim sistemima. BHANSA koristi sekundarne radare. U skladu s propisima, svaki avion koji uđe u zračni prostor mora imati transponder – uređaj koji na upit sekundarnog radara automatski odgovara i šalje podatke o sebi, poput oznake leta i visine.
Sekundarni radar, dakle, „razgovara“ s avionom koji mu se javlja. Otkrivanje letjelica koje nemaju transponder ili im je transponder isključen zadatak je vojnih primarnih radarskih sistema, odnosno sistema odbrane, a ne civilne kontrole zračnog saobraćaja.
Finansiranje BHANSA-e
Razlika postoji i u načinu finansiranja. BHANSA se ne finansira iz budžeta, nego iz naknada koje plaćaju korisnici zračnog prostora, odnosno aviokompanije.
Te naknade obračunavaju se prema jediničnoj cijeni preleta i unaprijed utvrđenom planu troškova, a kompanije ih plaćaju za usluge i kapitalna ulaganja namijenjena isključivo civilnom zrakoplovstvu.
Upravo je iz tih vlastitih prihoda finansirana i investicija od 32,46 miliona KM u obnovu radara u Sarajevu i na Jahorini te izgradnju novih radara u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. Prihodi ostvareni od aviokompanija ne mogu se usmjeravati u vojnu opremu.
To, međutim, ne znači da civilna i vojna strana ne mogu sarađivati – naprotiv. Saradnja dviju institucija već je predviđena i zakonom. Predstavnik Ministarstva odbrane član je Vijeća Agencije, a predstavnici Ministarstva učestvuju i u radu Jedinice za upravljanje zračnim prostorom, koja usklađuje civilne i vojne potrebe za korištenjem zračnog prostora.
Saradnja civilnog i vojnog sektora
BHANSA već više od osam godina Ministarstvu odbrane predlaže zajedničko postavljanje radarskih sistema na visokim, dominantnim lokacijama – radiorelejnim čvorištima kojima upravlja Ministarstvo odbrane, poput Vlašića, Čvrsnice i Kozare.
Prijedlog podrazumijeva da BHANSA uloži u infrastrukturu na tim lokacijama i civilni dio radarskih sistema, dok bi Ministarstvo odbrane investiralo u vojnu opremu koja bi bila postavljena na istim lokacijama. Na taj način svaka institucija finansirala bi ono što je u njenoj nadležnosti, a obje bi dobile bolju pokrivenost uz niže ukupne troškove.
„Naš posao je da svaki let u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine bude siguran, a taj posao plaćaju aviokompanije koje koriste naše nebo. Odbrana zračnog prostora zadatak je druge institucije i svaka ima svoju ulogu, ali te uloge ne moraju biti odvojene. Naš prijedlog Ministarstvu odbrane o zajedničkim lokacijama i dalje je na stolu i rado ćemo o njemu razgovarati“, izjavio je direktor BHANSA-e Davorin Primorac.
BHANSA ističe da joj se Ministarstvo odbrane u svakom trenutku može obratiti sa zahtjevom da vojnu komponentu radarskih sistema instalira uz postojeće sekundarne radare na lokacijama BHANSA-e. Agencija je spremna tu saradnju proširiti i na radarsku infrastrukturu, na korist i civilnog zrakoplovstva i odbrane Bosne i Hercegovine.
Pritom treba imati na umu da su lokacije koje BHANSA koristi za smještaj opreme, uključujući radarske sisteme, dodijeljene ugovorima o korištenju imovine zaključenim s Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija te Ministarstvom saobraćaja i veza Republike Srpske, navodi se u saopćenju za javnost BHANSA-e.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare