BiH je duže vrijeme raj za odbjegle osuđenike iz regije. Uglavnom, Hrvatske. Međutim, ni domaći osuđenici ne zadržavaju se u granicama matične države, pa nerijetko bijeg od zakona traže u Hrvatskoj i Srbiji.

Još jedan u nizu osuđenika Hrvatske potražio je utočište u Bosni i Hercegovini. Radi se o kontroverznom preduzetniku Tomislavu Opačku, koji je, kako prenose tamošnji mediji, brat nezavisne saborske zastupnice Marine Opačak Bilić. Pobjegao je od izdržavanja osmomjesečne zatvorske kazne, ali za koje krivično djelo, nije precizirano. Poznato je, međutim, da mu se, odranije, na teret stavlja više krivičnih djela – prijetnje, iznude, prevare, krađe.

“BiH sve više postaje sigurna zemlja za mnoge kriminalce, posebno iz regije. Iz Hrvatske nam dolaze ljudi koje ne možete izručiti, ili nećete da izručite zato što se… Ako imate sporazume, ako imate zakone, onda se vodi polemika oko dvojnog državljanstva, daju se različita tumačenja”, kaže Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Upravo je ova pogodnost dala ulaznu kartu u BiH osobama s najdebljim kriminalnim dosijeima.

“Čini mi se da oni, zapravo, državnu granicu uspijevaju proći mnogo lakše nego ljudi koji imaju saobraćajne prekršaje od 50, 100 ili 200 KM”, smatra Dragan Sladojević, Nezavisne novine.

Off: Bjegunci sa dvojnim državljanstvom i dalje uspješno izbegavaju služenje kazne iako su ministarstva pravde obje države prije više od deceniju potpisali sporazum koji bi to trebalo da onemogući.

“Zakon Hrvatske i zakon BiH štiti svoje državljane. Faktički, oni bi mogli biti praksirani na teritoriji BiH, odnosno, Hrvatske, ali to se ne dešava. Ti normalni još uvijek sasvim normalno žive”, kaže Azhar Kalamujić, CIN.

I uglavnom mnogo bogatije nego u matičnim državama. Najvažniji korak ka sprečavanju ove prakse je izbacivanje politike iz agencija za bezbjednost, što je, barem za sada, na dugom štapu i za šta je najveća odgovornost na ministarstvu pravde.

“Puno toga je ovdje vezano za politiku, puno toga je vezano za stranke, za ljude koji vode te stranke, koji jednostavno ne dozvoljavaju da prodiše ova pravna država”, navodi Pećanac.

Najpoznatiji u bijegu od gvozdenih rešetaka iz Hrvatske u BiH su bivši izvršni potpredsjednik Građanskog fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba Zdravko Mamić i njegov brat, trener Zoran Mamić. Da nema namjeru da odsluži ijedan dan u zatvoru, poručio je ranije i Branimir Glavaš koji je zbog ratnog zločina osuđen na sedam godina zatvora.

“Za svaki slučaj. Šta je budali i sucu u glavi nikada se ne zna”.

No, bilježi se i obratna praksa. Kako bi izbjegli kaznu, domaći optuženici i osuđenici utočište traže u Hrvatskoj. Listu predvodi bivši član Predsjedništva BiH i HDZ BiH, Ante Jelavić koji je osuđen na deset godina zatvora zbog kriminala u nekadašnjoj Hercegovačkoj banci. Pogodnosti dvojnog državljanstva kako bi izbjegla privođenje i suđenje iskoristila je i sudija Lejla Fazlagić.

“Ona je dala otkaz na Opštinskom sudu na kojem je, prema optužnici i počinila ta krivična dječa. Ona je, faktički, razbaštinila umrle ljude, njihovu imovinu i preknjižila na svoje srodnike, prijatelje… Imovina vrijedna 10 miliona KM, a neki dio je i sama zadržala”, podsjeća Kalamujić.

Utočište u Hrvatskoj, krajem prošle godine, potražio je i osuđeni pedofil Ivica Mišković, a njegovo bjekstvo iz banjalučkog Osnovnog suda još je pod velom tajni.

“Još nemamo ključne odgovore na pitanja, kao što je, recimo, je li mu neko u tome pomogao, je li neko zakazao u lancu koji je trebalo da ga spriječi da se domogne Hrvatske”, navodi Sladojević.

Pravo dvojnog državljanstva koriste i građani BiH koji posjeduju državljanstvo Srbije. Između ostalih, Mile Radišić koji je zbog mešetarenja na berzi RS oštetio za oko 500 hiljada evra. Utočište je tu od 2014. pronašao i Novak Đukić koji je osuđen zbog ratnog zločina. U odnosu na predmete u Posebnom odjeljenju za ratne zločine, u različitim fazama postupka, pravosudnim organima BiH nedostupno je oko 340 osoba, podaci su državnog Tužilaštva. Oko 100 njih boravi u Srbiji, oko 150 u Hrvatskoj i manje od 10 osoba u Crnoj Gori, dok je još oko 80 osoba pobjeglo u druge države širom svijeta.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad