BiH uvozi skoro 5,5 milijardi KM hrane: "Više od 67% površina već je zaraslo, obrađujemo samo 10% Popovog polja"

Povod za razgovor bili su, između ostalog, podaci istraživanja Transparency Internationala i Fondacije Atelje za društvene promjene, koje je u programu navela voditeljica N1. Prema tim podacima, od 2014. do 2024. godine izdato je 1.300 dozvola za prenamjenu, kojima je obuhvaćeno 2.800 hektara šume i šumskog zemljišta, odnosno oko 29 kvadratnih kilometara.

"Šumsko zemljište nije moguće prenamijeniti osim u posebnim okolnostima"

Čustović je kazao da šumsko zemljište prema zakonu nije moguće prenamijeniti, osim u posebnim okolnostima kada to zahtijeva opći interes.

"Zakonom to nije moguće, osim u posebnim okolnostima, ako to opći interes zahtijeva", kazao je Čustović, pojašnjavajući da takav postupak podrazumijeva, između ostalog, promjenu prostornog plana i odluku općinskog vijeća.

"Proces je prilično složen i dugotrajan, a da se to provodi, ja nisam sasvim siguran", dodao je.

Na pitanje za šta se prenamijenjeno zemljište najčešće koristi, Čustović je odgovorio:

"Ja mislim da je to sve privatna gradnja."

Kao primjer je naveo Nišiće, gdje se, prema njegovim riječima, unutar šumskih područja mogu vidjeti izgrađene kuće.

"Svako na svoj način to uradi, pa onda nakon toga vrši neku vrstu legalizacije. Na koji način i kako, to je već drugo", kazao je Čustović.

"Skoro 5,5 milijardi KM uvoza"

Govoreći o stanju poljoprivrede, Čustović je ocijenio da su poljoprivreda i šumarstvo godinama na marginama, dok BiH istovremeno izdvaja ogroman novac za uvoz.

"Imamo skoro pet i po milijardi konvertibilnih maraka uvoza, a naš izvoz pokriven je uvozom svega 23 posto. To je drastično i dramatično", kazao je.

Prema podacima koje je iznio, domaća proizvodnja pšenice pokriva oko 53 posto potreba. Naveo je da proizvodnja krompira i kukuruza u dobroj mjeri pokriva potrebe, kao i proizvodnja jaja i mlijeka, dok se ostalo, kako je kazao, praktično uvozi jer ga BiH nema u dovoljnim količinama.

"Ja bih podsticaje potpuno ukinuo"

Čustović smatra da sadašnji model podsticaja nije odgovarajući.

"Ja bih podsticaje, što se mene tiče, ukinuo potpuno", kazao je, pojašnjavajući da bi proizvodnju organizovao drugim mjerama i mehanizmima.

To, kako je kasnije pojasnio, ne znači da poljoprivrednicima nije potrebna pomoć.

"Podsticaj ne mora da bude, znate, da vam donesem ja na vrata cash novac zato što ste uzgajali tri krave", rekao je.

Kao druge modele naveo je jeftinija mineralna đubriva i mehanizaciju, naučnoistraživačke projekte, uvođenje novih sorti, praćenje proizvodnje, osiguravanje tržišta i garantovane cijene poljoprivrednih proizvoda.

Popovo polje: Obrađuje se svega deset posto

Kao primjer prostora koji bi mogao dati mnogo veće rezultate izdvojio je Popovo polje.

"Imamo Popovo polje, pet hiljada hektara najboljeg zemljišta koje imamo u državi. Kroz cijelo Popovo polje, trideset i nešto kilometara, prošla je vodovodna cijev koju su Španci napravili. Mi unutar Popovog polja obrađujemo svega deset posto", rekao je Čustović.

Smatra da država mora biti inicijator organizovanja takve proizvodnje, iako ne mora sama biti proizvođač.

"Država valjda mora biti inicijator toga. Ne mora da se ona bavi poljoprivredom. Mora imati plan, imati program, otvoriti taj proces, pozvati potencijalne investitore, dovesti biznis u ta područja", rekao je.

Čustović je naveo da se, kada je riječ o dijelu Popovog polja u Federaciji BiH, obrađuje svega deset posto, dok se ostatak ne obrađuje. Kazao je i da su istraživanja već urađena te da postoji studija komasacije. Kao primjer je izdvojio Općinu Ravno, koja, prema njegovim riječima, vlastitim sredstvima provodi komasaciju dijela zemljišta, ali bez opće podrške za takve procese.

"Ako ovako slabi uđemo u EU, poljoprivrede neće biti"

Čustović je upozorio i na položaj domaće poljoprivrede u procesu evropskih integracija.

"Mi u tom pogledu postajemo sve slabiji i slabiji. Ako budemo ovako slabi ušli u Evropsku uniju, onda neće poljoprivrede nikako biti", kazao je.

Kao primjer je naveo Hrvatsku, koja je, prema njegovim riječima, tokom pristupanja Evropskoj uniji investirala u nove plantaže i vinograde i povećavala obrađene površine.

"Sa ovim kapacitetom, ako mi uđemo u Evropsku uniju, nas neće biti nikako", upozorio je Čustović.

Udio poljoprivrede pao sa više od devet na 4,5 posto

Na pitanje kako se domaća poljoprivreda promijenila posljednjih godina, Čustović je odgovorio da je stagnirala, odnosno da se stanje promijenilo nagore.

"Mi smo imali proizvodnju, bruto društveni proizvod iz poljoprivrede bio je preko devet posto. Sad je četiri i po posto. Tako da ne možemo govoriti o nikakvom napretku u tom smislu", rekao je.

Poljoprivredu je nazvao zapostavljenim sektorom i ocijenio da promjene neće biti moguće bez snažnije podrške vlasti.

"Što se samog ministarstva tiče, ono nema niti kapaciteta, nema ni znanje. Mi, nažalost, od 2010. godine nemamo ministra iz poljoprivrede", kazao je Čustović.

Dodao je da na ministarske pozicije, prema njegovoj ocjeni, dolaze ljudi koji godinama tek upoznaju složenu oblast poljoprivrede.

"To su laici koji nemaju pojma o tome šta znači ta poljoprivredna proizvodnja", rekao je.

"Ovo je najteža godina u posljednjih deset godina i više"

Govoreći o rastu cijena i perspektivi domaće proizvodnje, Čustović je iznio pesimističnu ocjenu.

"Ja mislim da je ovo najteža godina, najgora godina u posljednjih deset godina i više, s obzirom na poskupljenje energije", kazao je.

Dodao je da su perspektive poljoprivredne proizvodnje veoma male te da postoje čitave oblasti koje su potpuno nepokrivene, kao i da nedostaju naučnoistraživački projekti važni za dugoročni razvoj poljoprivrede.

Prema njegovim riječima, sistem se danas u velikoj mjeri oslanja na entuzijazam pojedinaca koji vlastitim znanjem i vezama s inostranstvom uvode nove tehnologije i uspijevaju razviti proizvodnju.

"Ali to nije dovoljno", naglasio je.

"Hrana je stalno skuplja"

Na pitanje hoće li hrana biti sve skuplja, Čustović je odgovorio:

"Hrana je stalno skuplja i ja ne znam kako stanovništvo zaista preživljava."

Govoreći o kvalitetu domaće hrane, rekao je da se zbog relativno malog korištenja zemljišta i manjeg ulaganja mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava ne bi pretjerano zabrinuo za samo zemljište.

S druge strane, naveo je da određene proizvodnje zahtijevaju intenzivnu zaštitu i prihranu, posebno povrće, te otvorio pitanje odnosa količine i kvaliteta proizvedene hrane.

O proljetnom kupusu: "To su ogromne količine"

Kao konkretan primjer naveo je proizvodnju proljetnog kupusa u južnoj Hercegovini, koji se, prema njegovim riječima, proizvodi za 40 do 50 dana.

Objasnio je da je za brzo formiranje glavice potrebno mnogo vode i azotnog đubriva te naveo da se, kako bi kupus na tržište stigao na vrijeme, na dunum zemlje dodaje "preko 400 kilograma KAN-a", 27-postotnog azotnog đubriva.

"To su ogromne količine. Sad, da li je taj proljetni kupus, kojeg svi volimo zato što dođe vrlo rano, kvalitetan, to je sad druga stvar", rekao je Čustović.

Čustović o Uboraku: "Rak-rana koja će ostati za sva vremena"

Govoreći o deponiji Uborak i poljoprivrednim površinama u njenoj blizini, Čustović je kazao da deponija "nije smjela tu ni da se postavi ni da bude".

Kao najveći problem izdvojio je zagađenje zraka, posebno kada na deponiji gori, kao i ispuštanje gasova koji se šire okolnim područjem. Kada je riječ o mogućem uticaju na zemljište, naveo je da su različite analize davale različite rezultate.

"Ta deponija nije samo problem sadašnjeg trenutka. To je problem vječiti. Ona se ne može tu eliminisati, ona će stalno biti problem i izvor određenog zagađenja. Da li će to biti površinsko zagađenje ili će to biti podzemno zagađenje podzemnih voda, to će vrijeme pokazati", rekao je.

"U svakom slučaju, to je jedna rak-rana koja će tu ostati za sva vremena", dodao je Čustović.

"Preko 67 posto površina već je zaraslo"

Na pitanje šta će za deset ili 20 godina ostati od poljoprivrednog prostora nastavi li se sadašnjim tempom, Čustović je odgovorio:

"Neće puno ostati ničega."

Kazao je da napušteno zemljište postepeno zarasta te da je, prema analizama na koje se pozvao, već zaraslo više od 67 posto ukupnih površina.

Ipak, smatra da BiH ima potencijal da bude ravna mnogim državama u okruženju.

"Mogli bismo biti kao jedna Slovenija, a mogli bismo biti vrlo slični Austriji i Švicarskoj", kazao je Čustović.

Kao prednosti BiH izdvojio je tri klimatske zone – kontinentalnu, planinsku i mediteransku – plodne ravnice u riječnim dolinama i bogatstvo vodom. Istovremeno je upozorio da je kvalitetno zemljište ograničen resurs: prema podacima koje je iznio, prve četiri bonitetne kategorije čine svega 25 posto zemljišta, peta i šesta 53 posto, dok su sedma i osma kategorija praktično neupotrebljive.

Na kraju razgovora Čustović je poručio da bi bilo bolje da se političari više bave ovim pitanjima.

"U svakom slučaju, bolje bi bilo da političari govore o ovome i da znaju nešto o ovome", zaključio je gost Novog dana.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad