BiH zatrpana smećem: Više od 1.200 divljih deponija, Sarajevo ima još do godinu za odlaganje otpada - alternative nema

Muslić kaže da se ne može govoriti o potpunom kolapsu, jer postoje i pozitivni primjeri, među kojima je izdvojila Centar za upravljanje otpadom Ekosep i deponiju Mošćanica u Zenici. Ipak, naglašava da su deponije aktivni sistemi u kojima se odvijaju biološki i hemijski procesi i da ih nije moguće posmatrati samo kao površine na koje se odlaže otpad.

Šišeta bez dozvole od 2012. godine

Posebno se osvrnula na deponiju Šišeta kod Goražda. Podsjetila je da je odluka o privremenom odlaganju čvrstog komunalnog otpada donesena 16. augusta 2010. godine i da je trebala važiti najduže dvije godine, odnosno do uspostavljanja sanitarne deponije.

"Dozvola je istekla 2012. godine. Od 2012. do 2026. šta se uradilo?", upitala je Muslić.

Naglasila je da problem predstavlja i činjenica da se na neregulisanim deponijama ne odlaže samo komunalni, već i elektronski i druge vrste otpada.

👉 Goražde se guši u smeću: Treći dan blokade nelegalne deponije Šišeta

Metan može biti opasan, ali ne treba širiti paniku

Muslić je objasnila da organski otpad čini veliki dio komunalnog otpada i da njegovom razgradnjom nastaje metan.

Na pitanje može li kombinacija metana i dubinskih žarišta dovesti do eksplozije, kazala je da je to moguće, ali da se bez mjerenja ne može tvrditi da se takav scenarij može dogoditi upravo na Šišeti.

"Treba odrediti starost deponije, temperaturu, količinu vlage. Sve su to parametri koji su bitni da bismo mogli baratati činjenicama i komentarisati stanje", rekla je Muslić.

Prema njenim riječima, problem je što se požar može nastaviti i ispod površine, gdje otpad tinja bez prisustva kisika. Zato su potrebni termovizijski pregledi, temperaturne sonde, monitoring gasova i geofizička istraživanja.

Sarajevo ima još između pola godine i godinu?

Govoreći o deponiji Smiljevići, Muslić je kazala da je procjena da ona ima kapaciteta još između pola godine i godinu.

Na pitanje postoji li alternativa, odgovorila je:

"Alternative još uvijek nemamo."

Upozorila je da problem nastaje zato što se otpad u BiH uglavnom posmatra kroz odlaganje, dok se premalo radi na reciklaži, sortirnicama i pretvaranju otpada u resurs, što je praksa u Evropskoj uniji.

Uz Drinu skoro 30 divljih deponija

Muslić je tokom doktorskog istraživanja evidentirala blizu 30 divljih deponija samo uz rijeku Drinu.

Pozvala se i na izvještaj Svjetske banke iz 2023. godine, prema kojem je na području Bosne i Hercegovine mapirano više od 1.200 divljih deponija, uz njenu procjenu da je stvarni broj vjerovatno još veći.

"Ne pratimo dovoljno šta ulazi u zrak, zemljište i hranu"

Muslić upozorava i da se prilikom požara na deponijama najčešće mjere samo osnovni parametri kvaliteta zraka.

"Vrlo bitno je da se radi analiza dioksina i furana", rekla je, dodajući da su potrebne i analize teških metala i zemljišta jer zagađujuće materije mogu dospjeti u okolno zemljište, vodu i lanac ishrane.

Istakla je da bez stvarnih analiza ne želi iznositi pretpostavke o tome koliko su pojedina područja ugrožena, ali je naglasila da je takva ispitivanja potrebno hitno provesti u blizini deponija koje godinama rade bez adekvatnog nadzora.

"Ako se ne probudimo, bit će sve više ekoloških problema"

Muslić smatra da se upravljanje otpadom ne smije svesti samo na pitanje komunalnih službi.

"U pitanju su zaštita okoliša i zdravlje ljudi", poručila je.

Ocijenila je poražavajućim to što BiH još nema razvijen sistem reciklažnih centara i sortirnica, iako postoje zakoni i strateški dokumenti.

"Ako se ne probudimo, očekuje nas sve veći broj ekoloških problema gdje ćemo reagovati tek kada dođemo u ovu situaciju, kada se građani dignu na proteste", upozorila je Sendžana Muslić.

Dodala je da je potrebno povezati institucije, uključiti građane, naučnu i akademsku zajednicu i prestati posmatrati deponije kao jedino rješenje za otpad.