Biserko u Parizu: Iranski režim zločine slavi kao uspjeh, ne smijemo ostati nijemi na upozorenja

Među govornicima bila je i Sonja Biserko, predsjednica i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. 

„Kada govorim o Iranu, ne govorim samo o politici ili represiji – mislim na majke koje i danas traže grobove svoje djece iz 1988. godine, i na mlade Irance koji se, uprkos svemu, usuđuju sanjati o slobodi“, kazala je Biserko, dodajući da „njihova borba nije apstraktna; ona je duboko ljudska“.

Ona je naglasila da je odgovornost međunarodne zajednice da ne ostane nijema pred hrabrošću iranskog naroda: "Njihova hrabrost ne smije naići na šutnju svijeta.“


Govoreći o zločinima iz prošlosti, Biserko je upozorila da iranski režim i danas nastavlja istu praksu. 


"Režim koji je nekada zakopavao hiljade u masovne grobnice, sada te zločine slavi kao ‘istorijski uspjeh’", rekla je ona. 


Posebno se osvrnula na događaj od 7. jula ove godine, kada je Fars News, glasilo Revolucionarne garde, masovna pogubljenja iz 1988. nazvalo „uspješnim istorijskim iskustvom“. 


"To nije bila samo revizija historije, već otvoreni poziv na zločine. Upozorenje da se takvi horori mogu ponoviti“, rekla je Biserko.


Podsjetila je i na nedavna smaknuća opozicionara: „U posljednjim sedmicama dva muškarca, Behrouz Ehsani i Mehdi Hassani, pogubljena su zbog navodne povezanosti s opozicijom PMOI. Njihova suđenja bila su farsa, a priznanja iznuđena.“ Dodala je da četrnaest zatvorenika čeka istu sudbinu.


Biserko je naglasila i pokušaje režima da izbriše tragove zločina: 


"Teheranski zamjenik gradonačelnika priznao je da je dio groblja Behesht Zahra, gdje su sahranjene hiljade pogubljenih zatvorenika, uništen i pretvoren u parking. To nije samo skrnavljenje, već pokušaj da se izbriše i samo sjećanje", dodala je ona. 


Za uzroke ovakvih zločina navela je nekažnjivost: 


"Ubice iz 1988. nikada nisu odgovarale. Mnogi su se popeli na najviše funkcije države. Ta nekažnjivost danas hrabri režim", naglasila je u svom obraćanju. 


Istaknula je da međunarodna zajednica ima instrumente da reaguje: 


"Mehanizam UN-a za utvrđivanje činjenica o Iranu mora odmah proširiti svoj rad. Prvo, na podsticanje Revolucionarne garde, jer je riječ o direktnom poticanju na zločine protiv čovječnosti. Drugo, na sadašnji talas pogubljenja i represije", poručila je. 

"U 1988. svijet je šutio. Hiljade su ubijene. Upozorenja su postojala, ali su ignorirana. Danas režim sam emituje znakove upozorenja. Šutnja sada značila bi saučesništvo“, zaključila je Biserko, dodajući da „sjećanje na žrtve nije dovoljno – moramo prekinuti krug nekažnjivosti“.


Na kraju, u emotivnoj poruci, poručila je da međunarodna zajednica mora stati uz iranski narod – "prije nego što današnja represija preraste u sutrašnji masakr". 


Konferenciju je organizirala Općina 17. pariškog okruga u Parizu u partnerstvu s Komitetom za podršku ljudskim pravima u Iranu (CSDHI) i Komitetom gradonačelnika Francuske za demokratski Iran (CMFID). Događaj je održan povodom obilježavanja godišnjice masakra iz 1988. godine u Iranu, s ciljem da se podsjeti na žrtve, ukaže na današnje kršenje ljudskih prava i istakne važnost međunarodne podrške iranskom narodu u njihovoj borbi za slobodu i pravdu.