Biznis koji čuva planetu - još jedna je od stvari gdje bismo trebali pratiti Europu. Zasad se ni na tom polju nismo proslavili. A, rokovi istječu.

Suočivši se sa problemom organskog otpada iz proizvodnje kompanije koja nudi zdravu, wellnes i organsku hranu, Vladimir Grabovac odlučio je da implementacijom projekta otpad, nakon mehaničke obrade, postane sirovina za poluproizvode ili nove proizvode koji se mogu koristiti kao stočna hrana.

“Ostvarili smo značajne uštede, a ono što je najbitnije je da smo se riješili problema otpada sa kojim nismo znali šta ćemo. Sada je sirovina. Taj projekat nam je dao drugačiji način razmišljanja i na osnovu toga smo realizirali još dva projekta vezano za ambalaže i sam proces proizvodnje”, pojašnjava nam Vladimir Grabovac, direktor kompanije Biona & Beyond.

”Uzmi-napravi-koristi-baci”, model je koji trenutno vlada u brojnim kompanijama u BiH. Promjena razmišljanja podrazumijeva usmjeravanje ka recikliranju i zelenoj ekonomiji. BiH se obavezala na to – tačnije da će se do 2050. godine usmjeriti na zelenu neutralnost.

“Privrednici su više nego svjesni svega, oni imaju zahtjeve od svojih kupaca iz EU kako da vrše prilagođavanja. Dakle, otpora nema, ali dinamika implementacije… dinamika implementacije ide nekim svojim tokom”, istakla je Adrijana Marić, menadžerica Green Recovery komponente.

Da se sve mora ubrzati govori i činjenica da EU planira od 2026. godine uvesti plaćanje karbon takse. Ranije su iz državnog ministarstva saopćili da će pripremiti sistem za naplatu i trgovanje emisijama ugljen-dioksida kako bi se izbjeglo plaćanje prekogranične takse. U drugačijem scenariju najviše će biti pogođena tri sektora: proizvodnja energije, cementa i metala. Tada bi moglo doći, prema procjenama, do pada izvoza preko 20%, a time i pada prihoda od preko 300 miliona maraka.

“Ja se nadam da će CO2 i trgovina emisijama biti tretirana na pravi način i da zadovoljimo taj rok kako ne bismo pali u problem”, apeluje Zdravko Marinković, potpredsjednik VTK BiH.

Privrednici ističu da je važno fokusirati se i na sistem certificiranja kompanija, te da sve to mora biti mnogo brže. Nužne su i povoljne kreditne linije za zelenu tranziciju, kao i promjene zakonskih odredbi.

“To podrazumijeva i otklanjanje raznoraznih administrativnih, tehničkih barijera, i preuzimanje zakonodavstva na svim nivoima vlasti, ne samo na nivou BiH, nego i na nivou vlada entiteta, kantona, negdje će se to dešavati i na nivou lokalnih zajednica”, pojasnio je Marinković.

“Mislim da promjena počinje od nas samih, pa do vlade koja treba naprimjer da nam omogući da prestanemo ići po CIPS potvrdu u Općinu, eto…”, dodao je Grabovac.

Takvi mali koraci olakšali bi kompanijama koje žele proći zelenu tranziciju. Sve je to neizbježno jer će posljedice biti ekonomski pogubne za one koji budu kaskali na tom putu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad