Andrej Gnjot, novinar za kojeg je Viši sud u Beogradu donio odluku o izručenju u Bjelorusiju, izjavio je za Guardian da bi ga Srbija, u slučaju da ga izruči Lukašenkovom režimu, poslala u “mučnu smrt”.
Sud u Srbiji presudio je da bjeloruski aktivista koji je igrao ključnu ulogu u organizovanju saveza sportista u opoziciji diktatoru zemlje Aleksandru Lukašenku može biti izručen Bjelorusiji.
Zagovornici ljudskih prava i bjeloruski politički lideri u egzilu rekli su da će presuda neizbježno dovesti do lažnog suđenja i dugotrajne zatvorske kazne za Andreja Gnjota, koji je uhapšen po Interpolovoj potjernici izdatoj nakon zahtjeva iz Minska.
“Sud u Srbiji me izručenjem šalje u mučnu smrt. A život moje porodice, rodbine i prijatelja može da se pretvori u beskrajnu tugu”, rekao je Gnjot za Guardian u telefonskom intervjuu iz Beograda, gdje je u kućnom pritvoru nakon što je proveo nekoliko meseci u zatvoru.
Kako navodi ovaj medij, otkako je slomio masovni protestni pokret protiv njegove vladavine 2020. godine, Lukašenkov režim je dalje suzbio bilo kakvu vrstu neslaganja, pokrenuvši brojna pokazna suđenja novinarima i aktivistima. Mučenje i maltretiranje su rasprostranjeni u bjeloruskim zatvorima.
Gnjot (41) je režiser reklamnih spotova, a njegov rad kao opozicionog aktiviste ranije nije bio poznat u javnosti. Međutim, troje bjeloruskih sportista potvrdilo je njegovu ulogu u uspostavljanju mreže sportista protiv Lukašenka 2020. Mreža, poznata kao SOS BY, izdala je pisma potpisana od strane sportista koji su se protivili Lukašenku i izvršila je pritisak na međunarodna sportska tijela da bojkotuju bjeloruski režim.
Jelena Leučanka, košarkašica koja je ranije igrala za reprezentaciju, a koja je Gnjotova prijateljica, rekla je: “Naše pismo je potpisalo preko 2.000 sportista i ljudi vezanih za sport. Bio je zaista podrška kada je u pitanju pomoć s porukom i stvaranje videa”.
Ona je rekla da je protivljenje sportista posebno iritiralo Lukašenka, koji je volio da se predstavlja kao pokrovitelja sporta.
Aliaksandra Herasimenia, plivačica koja je osvojila dvije olimpijske srebrne medalje u Londonu 2012. godine, rekla je da joj je Gnjot pomogao da snimi video poruke 2020. godine. “Andrej je odigrao veliku ulogu. Mnogi sportisti nisu razumjeli kako se organizuju ili snimaju videi, a on nam je mnogo pomogao”.
Kasnije je optužena za “narušavanje imidža Bjelorusije” i osuđena u odsustvu na 12 godina zatvora. Sada živi u egzilu.
Gnjot je rekao: “Ako je Herasimenia, članica našeg udruženja, osuđena na 12 godina zatvora, za sebe mogu očekivati 20 ili 25 godina, pa čak i više. Bjelorusija je jedina evropska država koja je zadržala smrtnu kaznu”.
Gnjot je napustio Bjelorusiju 2021. i našao novi dom na Tajlandu, ali je često putovao radi snimanja reklama. On je rekao da je prošlog augusta bio u Srbiji da bi snimio reklamu za francusku prehrambenu kompaniju Danone i da nije imao nikakvih problema. Ponovo je stigao krajem oktobra po nalogu za snimanje reklame za komunikacijsku kompaniju Tele2. Ovog puta je uhapšen na aerodromu i odveden na prvo sudsko ročište, gdje mu je rečeno da postoji Interpolova potjernica na njegovo ime za finansijski kriminal.
“Pokušao sam da objasnim da su ekonomske optužbe samo dimna zavjesa koja omogućava Interpolu da izda potjernicu, jer im nije dozvoljeno da ih izdaju po političkim optužbama”, rekao je on. Gnjot je rekao da se činilo da sudija malo zna o političkoj situaciji u Bjelorusiji, pitajući u jednom trenutku da li je ona dio EU, i da je naredio da bude zadržan u velikom centralnom zatvoru u Beogradu dok su rasprave nastavljene nekoliko mjeseci.
Gnjot je pušten, ali mu je dozvoljeno da napusti stan samo jedan sat dnevno i mora nositi narukvicu za praćenje kretanja.
“Srbija, pod autoritarnim liderom Aleksandrom Vučićem, pokušala je da izvrši geopolitički balans, želeći da se na kraju pridruži EU, ali i da zadrži prijateljske odnose sa Rusijom i Belorusijom, čak i nakon invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine”, piše Guardian.
Pavel Latuška, bjeloruski politički lider u egzilu, rekao je da je zabrinut zbog prijateljskih odnosa Srbije sa Minskom i da je njegov tim angažovan u lobiranju u Beogradu i drugim glavnim gradovima kako bi se podigla svijest o tom slučaju. “Radimo aktivno na tome”, rekao je on.
Pored svog rada za SOS BY, Gnjot je snimio snimke sa protesta i podijelio ih sa nezavisnim medijima u Belorusiji i inostranstvu, što je potvrđeno pismima koje je dostavio sudu u Srbiji da dokaže svoj novinarski rad.
Komitet za zaštitu novinara podržao je Gnjotov status novinara i ove sedmice pozvao vlasti Srbije da ga oslobode. Bjelorusija bi također trebala prekinuti “pokušaje instrumentaliziranja Interpola za transnacionalno suzbijanje neslaganja“, rekao je Carlos Martínez de la Serna, programski direktor CPJ-a u saopćenju.
U prošlosti su bjeloruske vlasti učinile sve da dobiju pristup onima koje žele da krivično gone. Godine 2021., zračne snage zemlje naredile su da avion Ryanair-a koji je putovao iz Atine za Vilnius sleti u Bjelorusiju kada je nakratko prešao vazdušni prostor zemlje, kako bi uhapsili opozicionog blogera Romana Protaseviča, koji je bio u avionu.
Gnjot se žali na odluku Višem sudu Srbije. Ukoliko to ne bude uspješno, konačnu odluku o njegovom izručenju imaće ministar pravde Srbije.
Katsiaryna Snytsina, bjeloruska košarkašica koja je bila dio SOS BY, rekla je da je Gnjot bio uključen u pokret disidenata “od početka” i pozvala Srbiju da ga oslobodi.
“Ovo je jasan politički slučaj i on zaista ne može biti vraćen. Ako to učinite, patiće u zatvoru, isto kao i hiljade drugih ljudi u Bjelorusiji”, rekla je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!