"Dječiji brakovi" - ozbiljan, a gotovo pa nevidljiv problem. Maloljetnički brakovi nisu samo statistika, oni su bolni tragovi u životima žena. To je kršenje njihovih osnovnih prava, kao i teška realnost koja uništava njihove snove i budućnost. N1 kroz emotivne i hrabre ispovijesti žena koje su prošle kroz "pakao" maloljetničkih brakova otkriva realnu sliku, govori o nepravdi koju i dalje žive, ali i borbi za slobodu i pravo na vlastiti život. Njihova svjedočanstva nisu samo njihova - nego i nauk i apel za spas svih onih koji bi se mogli naći na njihovom mjestu.
Dvije žene iz Bosne i Hercegovine (gradovi, ime i prezime poznati redakciji) pristale su da govore za našu televiziju. Imali smo priliku kročiti u njihove živote i svjedočiti onome što mnogi odbijaju da priznaju. Ugostile su nas u svojim domovima, gdje su nam hrabro ispričale svoje priče. Uz suze su se prisjećale pakla kroz koji su prošle.
“Udala sam se sa 13, a rodila sa 15”
“Udala sam se sa 13 godina. Prvo dijete sa rodila sa 15 godina. Bila sam dijete, nisam bila svjesna zapravo u koje vode sam uplovila. Kada sam rodila prvo dijete, nisam znala ni kako treba da ga držim. Nisam znala, uopšte kako da se ponašam. I morala sam ga ostaviti svojoj mami… To me i danas boli. Još uvijek imam osjećaj krivice da sam ja to dijete ostavila. Sada imam još petero djece. Prije samo nekoliko dana sam se porodila”, kazala je prva žena u svojoj ispovijesti.
Potom je dodala:
“Nikada nisam imala svoju porodicu i mislila sam da ću nakon udaje imati svoju porodicu. Nisam bila spoznale sebe, a već sam rodila dijete. Na početku je bilo bajka, a kasnije i nije bilo lijepo. Ustala sam u četiri ujutro. Svekru se moralo peglati, da kada oblači košulju da mu bude vrela. Nije to on od mene tražio, nego od svekrve. Međutim, ja sam to morala sve da pratim i da znam kako se radi. Puno me boli što moj prvi sin nije sa mnom, ali on se tamo školuje i sve ima. Ja ne znam sa njim lijepo pričati. On meni kaže da sam mu srce i njegova duša. Viđam ga svaki dan preko telefona, ali ovako ne često. Zamislite kako vidite da su svi tu, ali da njega nema. Nema ga sa mnom”.
Navela je i kako svojim curica uvijek savjetuje samo da se školuju, da budu samostalne.
“Samo sam htjela da budem dijete koje će da bude slobodno. Ali ja tada nisam imala njegovu podršku, nije bio uz mene. Svojim djevojčicama kažem da nikada ništa ne trpe. Ukoliko si pogriješila, može se ispraviti. Nemoj trpiti nikakvo nasilje. Ja danas ništa ne trpim, jer imam nekome da se obratim. Nekada sam trpila, ali sada ne. Mladoj sebi rekla da nije trebala to da uradi, da je treba da se nastavi da školuje. Ništa nisam prošla kroz život. Ne znam gdje se koji kafić nalazi. Ja ne znam gdje, jer nisam hodala. Ja ne znam ni gdje su Tuzla ni Sarajevo. Nikada nigdje nisam hodala. Uvijek svojoj djeci pričam da otvore oči. Ona moju cijelu situaciju zna, od straha sam dobila napade epilepsije. I sada imam napade, ni sada nisam dobro. Koristim terapije. Kada dobijem napade, ne mogu da hodam”, kazala je.
Kaže da joj je najviše žao što nije školu završila i da ima san da postane frizerka.
“Uvijek sam željela da budem frizerka. To sam čitav život maštala. Posljednjeg porođaja se osjećam, kao da sam se ponovo rodila. Kao da je sve izašlo iz mene. Puno sam emotivna osoba. Mene sve dotiče. Dijete mi raste tamo negdje, on je sada kao momčić. Nekada nemam novac da djeci dam sendvič da kupe. Ne spavam po cijelu noć, razmišljam. Nikada ne znaš sa kim upadaš u brak”, kazala je.
“Udala sam se sa 16 godina, svekar me maltretirao”
Druga žena u našoj ispovijesti je kazala kako se udala sa 16 godina, a osobu za koju se udala vidjela je samo nekoliko puta.
“Roditelji nisu ni dozvolili da se udam rano. Mislila sam da neće biti tereta koji je moja majka trpila. Moja majka je trpila nasilje. Otac je maltretirao i tukao. Mislila sam neću valjda ja to trpiti, kao i moja majka. Trpila sam tri godine nasilje od svog svekra. Nisam znala ni šta je zapravo nasilje. Fizički me zlostavljao. Šutjela sam i mislila sam da je to dobro i da hoće da me napravi pravom ženom. Ne treba trpiti nasilje. Da nisam ušla u nevladin sektor, ne bih znala šta se sve radi”, kazala je, a zatim je dodala:
“Jedne prilike je mene i mog sina svekar pretukao. Otišla sam u policiju, ali krenuo je i rat… Sada ne bih nikada ništa trpila. I svakoj djevojci govorim da ne trpi. Sada ima vlasti i treba da zaštitimo jedna drugu. Ne smiju se dešavati ubistva”.
Statistički podaci
Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za N1 su kazali da se posljednji obrađeni podaci odnose na 2023. godinu.
Ukupan broj sklopljenih brakova u 2023. godini iznosio je 17.024, dok u 2022. godini je bio 17.427, a 2021. godine 17.835.
No, kada je riječ o broju osoba koje su stupile u brak ispod 18 godina, statiska je ovakva: 2023. godine je to bilo 39 osoba, 2022. godine je 50, dok je 2021. godine 57 godina.
Agencija za statistiku BiH je za N1 poslala i tačan broj maloljetnica koje su stupile u brak tokom 2023., 2022., 2021. godine.
- 2023. godine je bilo 36 (12 ih je imalo 16 godina pri stupanju u brak, a 24 djevojke su imale 17 godina)
- 2022. godine je bilo 49 (3 ih je imalo 15 godina pri stupanju u brak, 14 djevojaka je imalo 16, a 32 su imale 17 godina)
- 2021. godine je bilo 56 (22 su imale 16 godina, a 34 su imale 17 godina)
No, broj maloljetnika koji je stupio u brak je značajno manji. Dakle, 2023. godine je bilo samo tri maloljetnika, dok su 2022. i 2021. godine bili samo po jedan. I bitno je istaknuti da su svi imali 17 godina pri zaključenju braka.
No, kako su nam pojasnilo u odgovoru konačni podaci za 2024. godinu još uvijek nisu dostupni, jer su u fazi prikupljanja i obrade. Međutim, prema preliminarnim podacima za treći kvartal, u BiH je od januara do septembra 2024. godine sklopljeno 12.320 brakova, što predstavlja smanjenje od 3,60% u odnosu na isti period 2023. godine.
Bajramović za N1: Zajednica se mora uključiti
Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” za N1 je također govorila na ovu temu.
“Mi još uvijek nemamo prave statističke podatke, zato što ni institucije ne reagiraju na adekvatan način. Problem je i što se maloljetnja osoba smatra do 18 godina, ali ukoliko se brak desi sa 16 godina, zakon dozvoljava te stvari. Sa tim da sud na kraju donese odluku. Bitno je napomenuti da djevojka mora obaviti neke preglede kao što su ginekološki, psihološki itd”, navela je.
Potom je dodala:
“U zakonu u RS stoji da je od 16 godina sve uredu i legalno. Dječiji brakovi se dešavaju i porodicama koje nisu romske. Čime se spomene rana udaja odmah se asocira na romske zajednice. No, ne dešava se to samo u romskim zajednicama. Dokazalo se da toga ima i sve više u ruralnim područjima”.
Između ostalog, Bajramović je navela kako čine sve da se taj broj maloljetničkih brakova još više smanji.
“Trudimo se da taj broj smanjimo. Ne možemo zaustaviti, ali treba da se institucije uključe u rješavanje ovog problema. Stvaraju se socijalni slučajevi. One nisu spremne da brinu o sebi, a ne o porodici. U svakoj zajednici se može pronaći ovakvih slučajeva. Kada pitate što su se mlade udale, često odgovore da su se zaljubile. Bilo je slučajeva gdje smo mi obustavili ugovorene brakove zajedno sa policijom i socijalnim službama. Pravosudne institucije ne mogu djelovati dok ne dobiju dojave. Zajednica mora se uključiti. Ima definitivno pomaka za razliku od prije nekoliko godina. Pomak je zato što se intenzivno radi i priča na ovu temu”, kazala je Bajramović za N1.
Šta kaže zakon?
Dakle, Porodični zakon RS navodi se da sud “iz opravdanih razloga” može dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina, “ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka”.
U odredbama se navodi da maloljetnik može od suda zatražiti dozvolu za brak, te da sud prije donošenja odluke, o tome pribavlja “mišljenje nadležnog organa starateljstva”.
Slično se navodi i u Porodičnom zakonu FBiH.
Kakve su kazne predviđene?
Prema porodičnim zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.
Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.
Napomenimo, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.
Dječiji brakovi nisu samo statistika
Dječiji brakovi nisu samo statistika, već stvarnost koja uništava živote mladih djevojaka. Iako su pomaci vidljivi, borba još nije završena. Svaka djevojka zaslužuje pravo na obrazovanje, slobodu i budućnost, a mi kao društvo moramo osigurati da nijedna ne bude prisiljena da živi život koji nije njen izbor. Borba traje, ali promjena je moguća ako svi zajedno djelujemo.
Emotivne ispovijesti možete pogledati u našem prilogu sa početka teksta, kao i na našim Youtube kanalima.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!