Obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama i dalje je boljka bh. društva. Samo tokom prve polovice tekuće godine u Federaciji BiH je porastao broj tih kaznenih djela za 8 posto. Nadležni će izmjenama Zakona pokušati ublažiti tragičnu sliku.

Skoro deset hiljada krivičnih prijava za krivično djelo nasilje u porodici zabilježeno je tokom protekle decenije u FBiH. Devet i po hiljada prijavljenih, od toga više od 4 hiljade njih su povratnici u vršenju ovog krivičnog djela. Ponovo čine, jer su kazne blage, saglasan je i sociolog Vasić.

“Nekome ko je spreman da pretuče nekoga, da nanese teške tjelesne povrede, da ubije nekoga, i date mu sankciju zabrana prilaska toj osobi. Ta osoba da je to mjere razumna, ne bi zlostavljala tu drugu osobu, a ne da poštuje neku nesuvislu odluku zabrana prilaska. Kakva zabrana prilaska”, pita se sociolog Vladimir Vasić.

Pooštravanjem kazni bavili su se i u federalnom Ministarstvu pravde. Nove izmjene i dopune Krivičnog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, podrazumijevaju i uvođenje novih kaznenih djela.

“Npr. uhođenje, sakaćenje ženskih spolnih organa, snošaj s djetetom mlađim od 15 godina, konglomerat nekih odredbi koje štite dijete i ženu, obitelj. Kao što sam rekao pooštravanje donje minimalne granice kazne koja je predviđena za ta kaznena djela. Do sad smo imali seksualno uznemiravanje fizički, u direktnoj komunikaciji, a sad zbog trendova morali smo uvesti i taj način. Imamo uznemiravanje putem društvenih mreža, poruka”, govori Vedran Škobić, ministar pravde FBiH.

Kazna zatvora se, u slučaju djela protiv spolne slobode i morala, ne bi mogla otkupiti. No, izmjene zakona trebaju proći parlamentarnu proceduru.

“Ovo su zakoni u kojima ne smije biti politizacije i ne smije biti pokušaja ubiranja jeftinih političkih poena. Očekujemo da zakoni u ovom mjesecu prođu utvrđivanje na Vladi FBiH, a već u narednom mjesecu dođu u oba doma parlamenta i dobiju široku, ako ne i jednoglasnu podršku”, kazao je Adis Arapović, Škole za političke studije Vijeća Evrope.

“Prema informacijama koje ja imam radi se o tekstovima koji su prilično dobro urađeni i u skladu su sa evropskim normama kada je ova problematika u pitanju”, naveo je Dragan Mioković, Predsjedništvo Parlamenta FBiH.

Sa druge strane, nevladine organizacije, ali i žrtve nasilja nadaju se da će se zakonske izmjene adekvatno primjenjivati u praksi.

“Jer većinom su se profesionalci u institucijama u sistemu zaštite oslanjali na to da postoje određene praznine i da nisu zakoni jedan s drugim usklađeni, i onda se na terenu nije moglo odgovoriti na onaj način kako bi to javnost očekivala, odnosno žene žrtve nasilje”, rekla je Meliha Sendić iz Centra ženskih prava Zenica.

O Zakonu o femicidu u Republici Srpskoj više se ne govori. U FBiH nisu ni razmatrali kriminalizaciju femicida, jer postojeći zakonski okvir pruža adekvatnu zaštitu žena, navodi resorni federalni ministar. No, upitna je implementacija, saglasni su mnogi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje