Borba za čistiji zrak u BiH: “Novca ima, ali projekti su loše pripremljeni”

Vijesti 27. jan 202513:05 0 komentara

Prošle sedmice Sarajevo je, jedan dan, ponijelo neslavnu titulu najzagađenijeg glavnog grada na svijetu. Ovo nije izoliran slučaj, već sezonska stvarnost za građane glavnog, ali i drugih gradova u Bosni i Hercegovini, poput Zenice, Tuzle... Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder u razgovoru za Novi dan osvrnula se na situaciju i korake koje vlasti poduzimaju kako bi riješili ovaj gorući problem.

Ministrica Pozder naglašava kako je Federacija BiH usvojila Strategiju zaštite okoliša za razdoblje od deset godina, procijenjenu na 12 milijardi KM. Od tog iznosa, 3,3 milijarde KM namijenjeno je za poboljšanje kvalitete zraka. Međutim, čak 90% tih sredstava mora se osigurati putem fondova, grantova i kredita, dok će samo 10% doći iz budžeta Federacije.

Prema njenim riječima, u FBiH je u 2023. godini izdvojeno preko 50 miliona KM za projekte zaštite okoliša, no problem je u nedovoljno kvalitetnoj pripremi tih projekata na lokalnim nivoima.

“Mi taj novac imamo. Mi smo u 2024. godini, samo iz budžeta, dakle, govorimo samo o budžetu tri federalna ministarstva, jer nije samo pitanje zraka unutar moje nadležnosti, nego i Ministarstvo za energiju i rudarstvo, kao i Ministarstvo prostornog uređenja. Samo dakle, kroz budžet Federacije smo izdvojili 17,250 miliona konvertibilnih maraka. Fond za zaštitu okoliša izdvojio je 24,5 miliona konvertibilnih maraka po principu zagađivač plaća, odnosno registracije automobila. To su sve novci koji se ponovo vraćaju kantonima, od toga 30% samo fond raspodjeljuje po javnim pozivima. E sad kad pogledate te javne pozive i projekte koje naši kantoni ili lokalne zajednice iniciraju, onda ja mogu govoriti o svom ličnom nezadovoljstvu i o nezadovoljstvu koje je vidljivo u svakodnevnom životu. Dakle, rekla bih da su projekti slabo pripremljeni”, ističe Pozder.

Kućna ložišta i automobili najveći zagađivači

Prema riječima ministrice, najveći problem u Kantonu Sarajevo predstavljaju kućna ložišta – njih oko 43.000 koristi čvrsta goriva – te automobili. Uvođenje novih zakona, uključujući Zakon o zaštiti zraka, donijelo je strože kazne za zagađivače, ali njihova primjena i dalje nailazi na prepreke.

“Federalna inspekcija radi s ograničenim resursima – samo pet inspektora za cijelu Federaciju. Ove godine smo povećali budžet za zapošljavanje novih inspektora i poboljšanje kapaciteta, ali je jasno da sistemska rješenja zahtijevaju više vremena”, kaže Pozder.

Finansiranje mreže mjernih stanica i izazovi u održavanju

Finansiranje i održavanje mreže mjernih stanica za kvalitet zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine dugo su predmet kritika javnosti i stručnjaka. Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder osvrnula se na aktuelno stanje i napore da se ovi problemi riješe.

“Finansiranje mreže mjernih stanica se upravo rješava. Kreditnim zaduženjem, koje smo ranije spomenuli, osigurali smo sredstva za unapređenje infrastrukture”, rekla je Pozder, odgovarajući na pitanje zašto ovo pitanje do sada nije sistemski riješeno.

Dodala je da mreža funkcioniše te da se uskoro očekuje finalni izvještaj Federalnog hidrometeorološkog zavoda za 2024. godinu koji obavlja najveći dio mjerenja kvalitete zrakla, ali se suočava i s nedostatkom tehničkog osoblja – samo jedan tehničar održava deset stanica.

“To je do same uprave Hidrometeorološkog zavoda. Oni imaju, koliko ja znam, i odobrena sredstva za zapošljavanje novih ljudi, ali to su naravno menadžerske stvari o kojima odlučuju ljudi koji su na rukovodećim pozicijama. Hidrometeorološki zavod je zasebna institucija, ne rukovodi Federalno ministarstvo tim aspektima”, kaže Pozder.

Evropski standardi: Jesmo li previše tolerantni?

Na pitanje zašto BiH još uvijek ima visoko postavljene pragove zagađenja u odnosu na evropske standarde, Pozder je objasnila da su kantoni ti koji definiraju granične vrijednosti.

“Ne možete postaviti jednake granične vrijednosti za Livno. Mi smo, recimo, izmjerili u ovoj godini, u 2024. godini, svega pet dana prekoračenja u Livnu. Pet dana. Kada to uporedite sa nečim što je, recimo, 113 dana u Ilijašu, onda je jasno da su posljedice, odnosno da su i uzroci potpuno različiti. A u Livnu se također loži i u Livnu su također kućna ložišta, kao i u Sarajevu, vjerovatno još i izraženija. Međutim, očito da geomorfologija ima svoje uloge da i same klimatske promjene itekako utječu i, nažalost, moram biti potpuno iskreno i reći da podaci kojima raspolažem ne govore da će nam biti bolje. Dakle, upravo zbog ovih, kako to kažu stručnjaci, temperaturnih inverznih stanja, zbog samog povećanja temperature kakve imamo, pa evo, kažu stabilne vremenske prilike nam ne idu u prilog zapravo. Ne očekujemo da će biti bolje u tom aspektu, s te strane. Ali evo kažem, novca ima, projekti moraju biti spremni”, dodala je.

Pozder priznaje da situacija nije idealna, ali tvrdi da se ulažu napori kako bi se problem riješio.

“Zahtijeva se bolje upravljanje postojećim sredstvima i priprema konkretnih projekata. Bez toga, promjene će dolaziti sporo”, zaključila je.

“Svi udišemo isti zrak”

Komentirajući kritike aktivista, poput Anesa Podića iz udruženja Eko akcija, koji je izjavio da se političari “sklanjaju u apartmane na Bjelašnici dok se građani guše u smogu”, Pozder je odgovorila:

“Jedini apartman koji sam imala ikad u životu je bila porodična kuća, zapravo vikendica, na puno zagađenijem mjestu od Sarajeva, a to je Modrac. Pa evo, rekla bih da iz svojih profesionalno-estetskih razloga nikad mi nije palo na pamet kupim jedan od apartmana na Bjelašnici. Ja sam, isto tako kao i gospodin Podić, vrlo često gostovala kod vas i u drugoj ulozi u vašim emisijama kao aktivistkinja, kao profesorica na Arhitektonskom fakultetu na Univerzitetu u Sarajevu i upravo govorila i protiv apartmanizacije na isti način na koji to danas govori gospodin Podić. Ne bih rekla ni da se političari skrivaju, kako je to rekao, ovih desetak dana. Ja sam se vrlo rado odazvala vašem pozivu i radije bih govorila sada o stvarima koje smo mi zapravo do sada uradili ili na čemu to radimo. Naravno, iz ugla onoga što mogu da govorim i što mogu da radim iz svoje nadležnosti, iako je to riječ koju, zajedno sa našim građanima, jednako prezirem. Ali evo, kada ste na poziciji na kakvoj sam ja, trenutno, nažalost, imate ograničenja unutar kojih se moramo kretati i raditi. Federacija Bosne i Hercegovine je zadužena za stvaranje strateških predispozicija, za upravljanje kvalitetom zraka, za stvaranje pravnih okvira ovoga, kako to kaže gospodin Podić, sakrivanja zagađivača, ako je to tako rekao, zakonima, propisima i papirima. Svaka zemlja ima zakone, propise i legislativu, pa tako i naša na svu sreću. Mi se toga moramo držati.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!