Multipla skleroza, Hashimoto tireoiditis ili tahikardija? Ne, borelioza!

"Kao bolest prenešena sa životinja na ljude, poznata je u Evropi više od stotinu godina. Prvo se znalo za eritema migrans i acrodermatitis chronica atrophicans. Uzročnik – bakterija Borrelia burgdorferi – otkriven je tek 1980-ih u američkom gradu Lyme, po kojem bolest danas nosi ime", pojašnjava dr. Sajma Krkić Dautović, specijalistica infektologije s dugogodišnjim iskustvom u prepoznavanju i liječenju infekcija izazvanih bakterijom Borrelia burgdorferi, uzročnikom Lyme borelioze.

Prema njenim riječima, u Evropi imamo različite tipove borelije, pa je ispravno govoriti o evropskoj boreliozi.

Kako se prenosi borelioza?

"Sve to izaziva krpelj", rekla je dr. Krkić Dautović, ali dodala da borreliju ne prenose isključivo krpelji.

Pored krpelja, ovu bakteriju mogu prenijeti i komarci, konjske i ovčije muhe, obadi, pa čak i buhe koje dolaze u kontakt sa zaraženim životinjama. U urbanim sredinama, infekcija se može desiti i u sopstvenom dvorištu – bez boravka u divljini. Zabilježeni su slučajevi gdje su pacijenti boreliju dobili sjedeći u dvorištu ili igrajući se pod vinovom lozom.

U praksi, najveći broj ljudi ne zna kada su zaraženi, jer krpelj može ostati neprimijećen, posebno ako se zakači u predjelu vlasišta. Infekcija se često dogodi u djetinjstvu – posebno kod djece koja su odrasla u ruralnim sredinama, provodila vrijeme u prirodi ili se igrala u travi i grmlju.

Zašto je hronična borelioza sporna?

Iako Svjetska zdravstvena organizacija ne priznaje postojanje hronične borelioze, već govori o "post-Lyme sindromu", brojna udruženja ljekara i pacijenata, poput ILADS-a, tvrde suprotno.

Dr. Krkić Dautović ističe da se radi o "perzistentnom uzročniku" – bakteriji koja ostaje u tijelu kao i virus herpesa i vremenom se aktivira usljed fizičkog ili emocionalnog stresa, jakog sunca, iscrpljenosti ili loše ishrane. Tada se javljaju "šetajući" simptomi – vrtoglavice, bolovi, trnjenja, zujanje u ušima, problemi sa vidom, disanjem ili radom srca – koji zavaraju ljekare i često vode ka pogrešnim dijagnozama.

Simptomi koje medicina često zanemaruje

"Borelioza može napasti svaki organ. U početku miruje, a onda se aktivira stresom, naporom, klimatskim uslovima ili konzumacijom šećera, alkohola i kafe. Zatim dolazi do simptoma poput trnjenja, umora, glavobolje, zujanja u ušima, problema s disanjem, znojenja, gubitka vida, srčanih aritmija...", upozorava dr. Krkić Dautović.

Dodaje da mnogi pacijenti godinama traže pomoć, a sistem ih prepoznaje pod drugim dijagnozama. Ističe da je multipla skleroza u mnogim slučajevima zapravo neuroborelioza. Također, česte su pogrešne dijagnoze hipotireoze, Hashimota, depresije, pa čak i ALS-a.

"Tahikardija, poremećaj ritma, pa ih liječe određenim lijekovima. Štitna žlijezda. Najčešće počinje prvo sa štitnom žlijezdom. Svaki četvrti ili peti moj pacijent ima hipotireozu ili Hašimoto. Dvoje ili troje je imalo hipertireozu. Dakle, ona kad pređe kod nas, jako dugo miruje, a onda polako napreduje. Ima veoma dug bioritam. I kako ima spor bioritam, zbog toga se ona malo razmnožava i ugrožava jedan organ. Poslije toga miruje, pa opet napreduje, pa opet miruje. Tako nekoliko godina to traje. Svi nalazi budu uredni. Jave se očnom, nalaz uredan, ušnom, nalaz uredan. Kardiolog ga posluša, nema ništa, neurolog, nema ništa. Ja kad tako dođe pacijent, pitam: 'Je li vam rađen holter?' Ako nije rađen holter, šaljem da se uradi holter. 48 sati i tad ustanove. Sve se nađe. I oni liječe taj organ. Ili trnu noge ili ruke ili dio lica, ide kod neurologa, on kaže to je neuralgija, daje B-vitamin, komplekse B-vitamina itd. To je u stvari borelija koja je napala ili periferni nervni sistem, ili centralni nervni sistem ili autonomni nervni sistem. Ima znojenje koje nesnosno zna biti", objašnjava doktorica.

Kaže da većina pacijenata ima hronični umor koji se ne može objasniti, nesanicu, grčeve, bolove, vrtoglavice. Na kraju završavaju sa skupim pretragama koje ne daju odgovore.

Kako se otkriva borelioza?

"Najvažnija je detaljna anamneza. Ja s pacijentom provodim i do dva sata, od simptoma do porodične i lične historije. Tražim specifične kožne promjene – ljubičaste strije i šetajuća crvenila. Te promjene u 75% slučajeva ukazuju na boreliozu", napominje dr. Krkić Dautović.

U laboratorijskoj dijagnostici najvažniji su testovi imunoblota koji traže antitijela na proteinske sekvence borelije. Oni se, kaže, rijetko rade u državnim ustanovama:

"ELISA i Western blot daju lažno negativne rezultate. Pouzdani testovi postoje i rade se u privatnim laboratorijama. Sada se borelija može otkriti i u kapi krvi pod mikroskopom, a takva analiza već je dostupna i u Sarajevu."

Može li se bolest izliječiti?

"Borelija je perzistentni uzročnik, poput herpes virusa – ostaje u tijelu do kraja života. Ne može se eliminisati, ali se može držati pod kontrolom uz režim ishrane, izbjegavanje stresa i pravilnu terapiju", dodaje dr. Krkić Dautović.

Pacijentima preporučuje da insistiraju na svojim pravima:

"Tražite testove, budite uporni, prepoznajte simptome. I ako su nalazi negativni, ako osjećate da nešto nije u redu, tražite dalje. Imate pravo da budete saslušani."

Na kraju, dr. Krkić Dautović poručuje kolegama:

"Vrijeme je da i naši ljekari ozbiljno shvate boreliozu. Ne možemo biti zadnji u Evropi – moramo se osloniti na praksu, kliničko iskustvo i savremenu dijagnostiku."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad