Nakon što se na Hrvatskoj radio televiziji kroz jedan prilog potegnulo pitanje o međusobnom razumijevanju na jezicima naroda bivše Jugoslavije i izazvalo negativne komentare, provjerili smo koliko se usitinu razumijemo iako ne govorimo istim jezikom i ko negira međusobno razumijevanje?

Bosanski Ili srpski ili hrvatski? Zašto je to uopšte bitno? I kome je bitno? Prostor na kojem se ljudi odlično razumiju osim kad odluče da se ne razumeju.

“Razumijem makedonski, crnogorski, hrvatski , srpski, engleski, njemački i malo španski”.

N1: Koliko jezika govorite? – “Bosanski, engleski, francuski, španski, ali evo apsurdno je hrvatski, srpski”, kažu građani Sarajeva.

Hljeb, hleb ili kruh deblja na svakom jeziku ukoliko ga jedete u velikim količinama, a sedmica ili tjedan traje sedam dana.

“Ja mislim da nema razlike, da je to u suštini sve isti jezik”.

N1: Da li razumijete hrvatski jezik? – “Razumijemo jer je to naravno južnoslavenski kao ostali pa lako je, samo od akcenta do akcenta”.

N1: Koji je mjesec veljača? – “Februar”.

“Ja sam staru gimnaziju završio prije 50 godina, kako ja ne bih razumio?

“Razumijem i ekavicu, i kajkavski i čakavski, nema koji i dalmatinski, kad se hoće, jer smo sve to mi odrasli sa tim”, kažu građani Mostara.

Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije 2017. godine sastavili su “Deklaraciju o zajedničkom jeziku” koju je do sada potpisalo nekoliko hiljada ljudi. Profesor Enver Kazaz kaže kako je ova deklaracija u naučnom pogledu pokazala da se na južnoslavenskom prostoru bez obzira na različita imena jezika i različite standarde radi u osnovi o gramatički istom jeziku.

“A to znači da se u borbi za standardizaciju nacionalističke ideologije takmiče u proizvodnji što većeg broja pravopisnih razlika u standardima bez mogućnosti da promijene gramatičku osnovu jednog jezika. Tako da se u osnovnim i srednjim školama i ukupnom obrazovnom sistemu jezik koristi kao sredstvo nacionalističke ideologije i to ono sredstvo kako je zamišljeno u organski shvaćenom konceptu nacionalnog identiteta o jedinstvu jezika teritorije i kulture koji tvore biosocijalni shvaćen nacionalni identitet“, istakao je Kazaz.

Ako neko hoće lakše će naći razlike negoli sličnosti među jezicima iako ih savršeno rrazumije.

Ukoliko nekom želite dobar dan, on je dobar i na srpskom i na bosanskom, ali i hrvatskom.