Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti - 25. novembar, jedan od najznačajnijih datuma u njenoj hiljadugodišnjoj historiji. Radi se o datumu za koji se veže obnova državnosti Bosne i Hercegovine, kao i ideja moderne i suverene države, zajedničke i nedjeljive domovine svih njenih ravnopravnih naroda i građana.

Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnjem najvišem bh. političkom, predstavničkom i zakonodavnom organu.

Prije tačno 81 godinu, u Mrkonjić Gradu dogovoren je Proglas narodima BiH o jedinstvenoj i nedjeljivoj državi, te usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a, kojima je izražena odlučnost da se osigura puna ravnopravnost svih naroda i narodnosti, kao i ravnopravnost Republike Bosne i Hercegovine unutar jugoslovenske federacije.

U Rezoluciji se, između ostalog, ističe da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo – ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na zasjedanju je izabrana i delegaciju od 58 članova, koja će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) 29. i 30. novembra 1943. godine u Jajcu, a na kojem su potvrđene odluke ZAVNOBiH-a.

Time je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost nakon 480 godina, odnosno nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke tadašnje Osmanske imperije.

U političkom obliku utemeljenom na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, Bosna i Hercegovina je gotovo pola stoljeća poslije, 1992. godine, međunarodno priznata kao suverena država.

ZAVNOBiH je na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, konstituiran u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, odnosno u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u tadašnjoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Deklaracija o pravima svih građana Bosne i Hercegovine

Tokom ovog zasjedanja, 1. jula 1944. godine donesena je Deklaracija o pravima svih građana Bosne i Hercegovine, koja je u određenom smislu preteča Deklaracije UN-a o ljudskim pravima, izglasane 10. decembra 1948. godine.

Deklaracija sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a jamči narodima u Bosni i Hercegovini – Srbima, Hrvatima i Muslimanima, ali i svim ostalim građanima ravnopravnost, zajedničku i nedjeljivu domovinu, te garantira sva prava i slobode, a što umnogome korespondira sa standardima koji se danas identificiraju kao tekovine pravne države.

Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a uslijedilo je nakon oslobođenja Sarajeva i održano u glavnom gradu Bosne i Hercegovine 26. aprila 1945. godine, kada je zaokružena državna struktura federalne Bosne i Hercegovine, te konstituirana Privremena Narodna skupština BiH i donesen Zakon o Narodnoj vladi BiH.

Postignuća, vrijednosti na kojima se temelji ZAVNOBiH, kao i njegove odluke i poruke kojima je trasiran put izgradnje moderne i suverene Bosne i Hercegovine, aktuelne su i danas kada naša zemlja, kojoj je dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, treba da napravi odlučne reformske iskorake.

Stoga, odlučnost, zajedništvo i pronicljivost koje su bh. narodi i građani iskazali u najtežim okolnostima Drugog svjetskog rata, ostaju trajna inspiracija na putu izgradnje prosperitetne države Bosne i Hercegovine u kojoj će u svakom njenom dijelu, svaki njen građanin, neovisno o bilo kojoj pripadnosti, uživati jednaka prava.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine i ove će godine biti propraćen nizom prigodnih sadržaja kojima se slave i baštine antifašističke tekovine i najviše evropske i civilizacijske vrijednosti.

Prilika je to da se još jednom na najbolji način demonstrira značaj naslijeđa ZAVNOBiH-a kao putokaza i podsjetnika kako je putem njegovanja pluralnosti, međusobnog razumjevanja i solidarnosti moguće odgovoriti svim izazovima i savladati i najteže prepreke.

U Federaciji BiH danas neradni, a u Republici Srpskoj radni dan

U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a u entitetu Republika Srpska radni. Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou.

Na snazi su dva entitetska zakona, te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju.

Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji.

Zakon o praznicima entiteta Republike Srpske, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra.

Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Policijska uprava Banjaluka donijela je rješenje o zabrani ovogodipnjeg javnog skupa Gradske organizacije Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) koji je zakazan za 25. novembar u tom gradu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje