Milioni ljudi pobjegli su iz svojih domova zbog razornog rata u Ukrajini. Njih 13 miliona raseljeno je u godinu dana rata i ruske agresije na Ukrajinu. Kroz Bosnu i Hercegovinu prošlo je više od 50.000 ukrajinskih izbjeglica, a utočište i dom pronašlo je njih 153, najviše u Međugorju - jednom od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih mjesta na svijetu.

Bračni par Pavlovski iz Kaluša u Ukrajini, među prvima je stigao u Međugorje. Već nakon dvije sedmice od početka rata, život sa dvoje djece nastavili su u ovom malom hercegovačkom mjestu.

“Tu smo od samog početka rata, zajedno s našom djecom od 13 i 16 godina. Jedno je s poteškoćama u razvoju i naprosto smo bez razmišljanja zbog naše djece i njihove sigurnosti napustili Ukrajinu. Naša kćerka ovdje pohađa online školu i imamo sve što nam je potrebno za život osim toga da smo u svojoj zemlji i sa svojim najbližima”, kazala je Svetlana Pavlovski, izbjeglica iz Ukrajine.

Ni slutili, kažu, nisu da će rat potrajati ovako dugo. Prvobitni plan je bio da će se u Međugorju zadržati dvije sedmice, najviše mjesec dana, te da će se potom vratiti u svoju domovinu.

“Došli smo s uvjerenjem da ćemo ovdje biti oko dvije sedmice, da će se situacija u Ukrajini smiriti i da ćemo se vratiti. Nažalost, godina je dana prošla i to niko nije očekivao. Tamo nam je porodica, roditelji, braća, sestre i sanjamo o danu kada ćemo svi biti ponovo skupa”, naveo je Sergej Pavlovski, izbjeglica iz Ukrajine.

Osim toga, jako im, kažu, nedostaju poslovi kojima su se bavili. Sergej je radio kao mašinski inžinjer, a Svetlana kao koreografkinja i šivačica. No, ipak je i daleko od svog doma pronašla zanimaciju i počela izrađivati ukrasne vijence, rajfove i broševe.

“Iskreno, najviše vremena provodim u molitvi, ali pored toga izrađujem ove ukrase koje ne prodajem, poklanjam ih. To mi, podjednako kao i molitva pruža mir i odmara me”, dodala je Svetlana Pavlovski, izbjeglica iz Ukrajine.

U Međugorju su kažu naišli na veliko gostoprimstvo i osjećajne ljude koji im mnogo pomažu. Od prvog dana obezbijeđen im je besplatan smještaj, a pripadnici Crvenog krsta brinu o tome da im ništa ne fali. Trenutno ovdje živi oko 80 izbjeglica, od čega je 53 djece.

“Crveni križ Čitluk dao se u zadaću u duhu sedam postulata međunarodnog Crvenog križa i polumjeseca da skrbi o njima od zdravstva, materijalnog i psihosocijalne podrške. Imamo učionicu koja je opremljena najsuvremenijom informatičkom opremom. Sva djeca koja pohađaju školu imaju lične laptope”, naveo je Andrija Stojić iz Crvenog križa Čitluk.

Osim u Međugorju, izbjeglice iz Ukrajine utočište su pronašle i u drugim bh. gradovima kao što su Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina.. Od početka ruske agresije kroz BiH prošlo je više od 50 hiljada izbjeglica, no za razliku od drugih država u regiji i članica EU, u našoj zemlji nisu dobili grupni status i privremenu zaštitu. Prošle godine Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o privremenom boravku iz humanitarnih razloga.

“Koja daje samo zakonit boravak, ali ne i mogućnost za ostvarivanje osnovnih životnih potreba, jer ovdje borave legalno ali privremeno. Nadam se da ćemo slijediti primjer zemalja EU da dodijeli izbjeglicama privremene zaštite koja nude čitav niz prava”, istakla je Ljiljana Kokotović, viša saradnica za međunarodnu zaštitu UNHCR-a.

Iza njih je godina dana straha, neizvijesnosti i brige za svojim najbližim članovima porodice, godina dana intenzivne i iskrene molitve koja im daje najveću sigurnost, utjehu kao i nadu da će rat u njihovoj zemlji što prije postati prošlost.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad