Serge Brammertz, tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), obratio se danas Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o radu Ureda tužitelja, osvrćući se tom prilikom na procesuiranje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, ali i procesu traženja nestalih osoba.

Tužitelj Brammertz započeo je obavještavanjem Vijeća o statusu konačnih pitanja koja su u postupku pred Mehanizmom, uključujući postupak revizije Ntakirutimana, slučaj Kayishema, slučaj Kabuga i nepoštivanje suda u slučaju Šešelj i ostali.

Brammertz se, između ostalog, osvrnuo i na zajednički projekt Tužilaštva s Međunarodnim odborom Crvenog krsta za podršku traženja osoba nestalih u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Ovaj zajednički projekt pokrenut je u oktobru 2018. U izvještajnom razdoblju Tužilaštvo je izvršilo svoje primarne zadaće. U proteklih šest godina Tužilaštvo je u svojoj zbirci dokaza tražilo informacije o više od 12 hiljada nestalih osoba, te je s ICRC-om podijelilo približno 500 hiljada stranica dokaza, kao i veliku količinu fotografija i audiovizualnog materijala. Brammertz je naglasio da je potraga za nestalim osobama humanitarni imperativ i primijetio da bi ovaj zajednički projekt Tužilaštva i MKCK-a “trebao poslužiti kao model za to kako istražitelji i tužitelji, čak i nakon što su njihovi slučajevi gotovi, mogu iskoristiti dokaze koje su prikupili kako bi osigurali nastavak podrška traženju nestalih osoba”.

Na kraju, Brammertz je izvijestio Vijeće o radu Tužilaštva u pružanju pomoći nacionalnim vlastima u nastavku procesa odgovornosti za zločine počinjene u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji.

“Iako su već postignuti značajni rezultati, ostaje još posla. U bivšoj Jugoslaviji, nekoliko hiljada osumnjičenih još uvijek treba istražiti i, gdje je to opravdano, procesuirati, uključujući pet stotina osumnjičenih čiji slučajevi trebaju biti proslijeđeni iz Bosne i Hercegovine u druge zemlje u regiji. Isto tako, države treće strane nastavljaju provoditi politiku “bez sigurnog utočišta” i osiguravaju da osumnjičeni ratni zločinci i počinitelji genocida budu izručeni ili procesuirani”, naglasio je Brammertz.

Tužilaštvo ovim naporima pruža neprocjenjivu pomoć. Kao što je tužitelj Brammertz primijetio, “jasno je da danas države članice trebaju našu pomoć kao i prije. U 2024. moj će Ured zaprimiti više od 400 zahtjeva za pomoć, među najvećim brojem koje smo ikada primili u jednoj godini”.

Tužitelj je Vijeću iznio primjere kako Tužilaštvo podržava nacionalne partnere u postizanju veće odgovornosti.

Nedavno je tužilaštvo podržalo ruandske vlasti u važnoj istrazi, uključujući zajednički rad na pripremi sofisticiranog plana istrage koji je u konačnici doveo do dobivanja vrlo relevantnih dokaza. Tužilaštvo također radi na važnim dosjeima kako bi lociralo bjegunce koji su bježali od odgovornosti trideset godina.

Kako se navodi u saopštenju, slično tome, Crna Gora je zatražila značajno jačanje suradnje s Tužilaštvom radi podrške njihovim istragama i procesuiranju ratnih zločina. Preko zajedničke radne grupe osnovane krajem prošle godine, Tužilaštvo je pružilo opsežnu istražnu potporu važnom spisu predmeta. Tužilaštvo je pomoglo i u pripremi optužnice u posebnom predmetu.

Konačno, Tužilaštvo surađuje s drugim državama članicama koje istražuju i krivično gone te zločine. To uključuje gotovo trećinu sadašnjih članova Vijeća sigurnosti, posebno francuski Parquet National Antiterroriste, Komandu za borbu protiv terorizma Metropolitanske policije u Ujedinjenom Kraljevstvu, Odjel za kršenje ljudskih prava američke imigracijske i carinske službe i Odjel Entraide judiciaire, Terrorisme, Droit pénal international švicarske savezne policije. Sa svim tim partnerima, Tužilaštvo aktivno pomaže istragama koje su u toku pružanjem dokaza i savjeta o nizu tema.

Kako je Brammertz objasnio Vijeću, “vrijeme prolazi. Ali to je razlog da više radimo i ubrzamo istrage, a ne da ih gasimo. Svi naši partneri javljaju da i dalje imaju veliki broj predmeta za obradu i da rade što je brže moguće. I stoga traže od mog Ureda da poveća pomoć koju pruža i ojača našu suradnju s njihovim tužiteljima”.

U zaključku, tužitelj Brammertz je pozdravio aktivna razmatranja Vijeća sigurnosti o budućnosti Mehanizma, koji je uvijek bio zamišljen kao privremena institucija. U tom je pogledu istaknuo:

“Kao što naši pokazatelji radnog opterećenja opipljivo pokazuju, pružamo ključnu podršku državama članicama koja ima značajan učinak. Ovo je pozitivan znak i potvrda da je pravosudni proces na pravom putu. Ovaj napredak treba čuvati i podržavati. I naša je zajednička odgovornost prema žrtvama i preživjelima, koji još uvijek traže podršku Ujedinjenih naroda u procesu pravde”.

I predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, se danas obratila Vijeću, predstavivši dvadeset peti izvještaj o napretku Mehanizma.

Gatti Santana je tokom izlaganja ponovila da Mehanizam postoji kako bi dovršio ciklus pravde koji su započeli Tribunali za bivšu Jugoslaviju i Ruandu i ostaje odlučan u svojoj predanosti ovom cilju.

“Spremni smo završiti ovaj posao i ispuniti vaše obećanje Ruandi i državama bivše Jugoslavije – u rezoluciji za rezolucijom – da će pravda biti zadovoljena”, podvukla je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje