Branko Blanuša za N1 o "zakulisnim radnjama" u ostavci Viškovića, Dodikovom "dogovoru" i "bezuslovnoj" podršci Stanivukovića

N1: Danas je objavljena informacija da su se pojavili određeni problemi sa realizacijom prijevremenih izbora zbog žalbe na javnu nabavku koja se odnosi na transport izbornog materijala. A kako je poznato, ured za razmatranje žalbe ne planira razmatrati sve do 13. novembra. Vjerujete li zapravo da je riječ ovdje o nemaru ili smišljeno je zapravo o političkoj obstrukciji?

Blanuša: Pa to je nešto što se već od strane SNSD-a radi u kontinuitetu. Zapravo, znalo se onog trenutka kad je Centralna izborna komisija raspisala izbore da će tih izbora i da bude. I sasvim sigurno da se SNSD zajedno sa svojim partnerima sprema za ove izbore. Po meni zadnja mogućnost kada je moglo da dođe do neodržavanja ovih vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske bilo je 4.11. znači vezano za ovu apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Nakon što je ta apelacija odbijena, sasvim izvjesno je da će do izbora doći. Naime, to je jedno stanje koje SNSD već duže vremena provodi u Republici Srpskoj, a to je da se ovi izbori učine letargičnijim. Odnosno da se nema uopšte atmosfere koja prati održavanje izbora. Jednostavno da se što veći broj stanovnika Republike Srpske učini nezainteresovanim za ove izbore i da izlaznost na same izbore bude što manja. To je jedna taktika i zapravo sve ove priče vezane u smislu ovih žalbi za javnu nabavku, da je to usmjereno upravo prema tome da interes stanovnika Republike Srpske za izlazak na izbore, za same izbore, bude što manji i da se ta neka izborna atmosfera učini takvom da što manje stanovnika Republike Srpske izađe na izbore. To je zapravo jedna taktika koja se duže vremena provodi i to je nešto što ćemo moći gledati.

N1: Prema nezvaničnim informacijama u Uredu za žalbe ove sedmice nije bilo kvoruma za održavanje sjednice s obzirom na to da su dva člana ureda došla iz HDZ-a, a prijedloga dva na SNSD-u. Četiri od sedam članova svojim nedolaskom čine dovoljnu ruku za obaranje kvoruma sjednice. Šta će se dogoditi da tog 13. novembra ne bude kvoruma, da se sada već izvjesno prolongiraju izbori?

Blanuša: Očigledno je da će ih biti, samo je pitanje kada. Znate kako, kod nas je zaista u državi sve moguće. Naravno, ni to nije neki scenarij koji je nemoguće da bude. Međutim, ja i dalje stojim iza onoga što sam rekao da će izbori biti onako kako je planirano 23.11. i u narednom vremenu i sasvim siguran sam da će to upravo biti ovako kao što sam rekao. Naravno, uvijek postoji kod nas način i metode na koje se mogu neki procesi opstruisati. Već duže vremena vidimo kakva je situacija i u parlamentu Bosne i Hercegovine, odnosno u Domu naroda PSBiH, tako da to je nešto što postoji naravno kao mogućnost da se to desi, ali iskreno govoreći, ja vjerujem da će do izbora doći onako kako je planirano 23.11.

"Zakulisne radnje" u ostavi Radovana Viškovića

N1: Dovodi li sada odluka Ustavnog suda BiH u pitanje legalnosta Vlade koju predvodi Savo Minić, ali i dosadašnje odukle koje je ova vlada donijela?

Blanuša: Naravno, to je opet primjer jednog lošeg vladanja, mogu reći, jednostavno vršenja vlasti u Republici Srpskoj. Čak ne znam ni šta je bio pravi razlog ostavke Radovana Viškovića, mislim da iza toga isto stoje neke zakulisne radnje, politike. Nakon te ostavke imenovan je gospodin Savo Minić za mandatara. Znamo da je 6. augusta praktično CIK oduzeo mandat gospodinu Miloradu Dodiku, imenovanje je bilo 23. augusta, pa samim tim to imenovanje je vrlo upitno i postavlja se pitanje, pogotovo sada kada je došla apelacija od Kluba Bošnjaka prema Ustavnom sudu, da je vrlo moguće da će Ustavni sud donijeti takvu odluku da je imenovanje gospodina Minića, pa samim time i njegove vlade, nelegalno. Znači moguće da će biti takvo, jer nisam pravni ekspert i onda to za sobom, naravno, vuče niz negativnih efekata, negativnih posljedica, a to postavlja se pitanje šta je sa svim odlukama, imenovanjima, zaduženjima vlade u prethodnom periodu, odnosno šta će biti u narednom periodu i kako će se to odraziti na neke bitne stvari, ono što interesuje gotovo svakog građanina u Republici Srpskoj, ko će potpisati odluke o isplatama plata, penzija itd. Znači, napravljeno je nešto zaista što nije ni u kom slučaju trebalo da se uradi, znajući sve ovo prethodno šta se dešavalo i opet to je rezultat jedne neozbiljne politike od koje je moguće da će direktno štetu i to vrlo značajno imati svi građani Republike Srpske.

N1: Kako komentarišete ova dešavanja u Domu naroda? Hoće li zapravo ove opstrukcije i blokade se nastaviti sve do izbora naredne godine?

Blanuša: Pa nije isključeno da to bude. Ja zaista ne mogu tačno sad znati šta je u toj nekoj agendi ljudi koji to sve planiraju, ali ništa nije slučajno tu. To je sve stvari jednog dogovora koja postoji ovde konkretno između SNSD-a i HDZ-a. Tu je takva situacija da praktično postoji neka vrsta sporazuma, dogovora da se sačuvaju pozicije na kojima su sada pojedini predstavnici, znači prije svega SNSD-a i u Domu naroda i u Savjetu ministara. I dokle će to tako trajati, zaista sada je neizvjesno predvidjeti. Pokazat će vrijeme ispred nas.

Glavni razlog zašto je OHR još tu

N1: Pojedini kadrovu uputili su poziv Christianu Schmidtu da reaguje i da jednostavno zaustavi ove blokade. Kako to komentarišete? Mislite li da je to jedini način na koji bi mogao u ovom trenutku profunkcionisati Dom naroda?

Blanuša: Pa iskreno govoreći, sada se iz ovog ugla ja zaista možda takav način rješavanja ove situacije ne bih želio komentarisati, pošto i moje mišljenje je da je trebala kancelarija OHR-a već davno da bude zatvorena u BiH. Međutim, upravo zbog ovih dešavanja, ovakvih kakve je i nekih stvari koje smo imali u prošlosti, a to je dobro poznato da zapravo naše institucije na nivou BiH ne rade u pravnom smislu kao demokratske institucije i upravo zbog različitih interesa tih vladajućih elita, bez obzira s koje strane dolaze i njihovih politika u smislu da su bitni pojedinci i interes uske grupe ljudi iz određenih stranaka i vladajuće koalicije, vrlo često se prave ovakve situacije opstrukcije ili podizanja nacionalnih tenzija što naravno utiče na homogenizaciju naroda i stvara se jedna situacija od koje zaista nema niko koristi u BiH i naravno stanovnici BiH. Ali to je jedna politika koja dugo već ovde postoji i vjerovatno je to i glavni razlog što u ovom dugom vremenu zaista poslije rata nismo u pravom smislu uspjeli da izgradimo demokratske institucije, da postoji ta kultura dijaloga, razgovora i dogovora i da je to po meni zapravo glavni razlog zbog čega je OHR i Christian Schmit ovde. I iz ovog ugla i sad posmatrajući sve ovo, moje mišljenje zaista i to je da kažem na kraju krajeva naša obaveza s obzirom da želimo biti punopravan član Evropske unije i to je naš zadatak na tom evropskom putu da nemamo ni kancelariju OHR-a ni sudije Ustavnom sudu, ali zaista kako se ponašamo nije čudno, ne bi bilo čudo da ovaj visoki predstavnik još neko vrijeme bude ovde u BiH možda da nameće određene odluke i zakone. Nažalost to je jedna praksa koju imamo, a dobro je bilo prije svega za sve građane u BiH da mijenjamo politiku, mijenjamo način rada kad su u pitanju institucije u BiH, od Savjeta ministara preko Parlamentarne skupštine i Doma naroda.

N1: Jeste li zapravo i očekivali ovakvu odluku Ustavnog suda BiH?

Blanuša: Ja sam očekivao ovakvu odluku Ustavnog suda da će Ustavni sud zapravo potvrditi ono što je donio sud BiH. Očekivao sam da će takva biti odluka. Naravno, to su poruke institucija na nivou države i te odluke se moraju poštovati. Tako da sam očekivao da će biti ovakva odluka Ustavnog suda na apelaciju Milorada Dodika.

"NSRS se bavi politikanstvom"

N1: Možda važno spomenuti zapravo kada je ova odluka Ustavnog suda u pitanju da je samo HDZ-ov prijedlog Marin Vukoja, sudija Ustavnog suda, glasao protiv ovakve odluke.

Blanuša: Ustavni sud je ipak vrhovna institucija u BiH. Zaista, ni kao neko ko je građanin Republike Srpske i BiH, i neko ko poštuje sudske institucije, zaista ne bih komentarisao odluke tih institucija, niti pojedinaca koji dolaze iz tih institucija. Ono što mislim da nije dobro je da su sudije srpske nacionalnosti povučeni iz Ustavnog suda BiH. To je nešto što zaista nije trebalo uraditi. To je, da kažem, neka politika koju radi vladajuća koalicija u Republici Srpskoj i zapravo mnogo stvari kojima se bavi Skupština Republike Srpske, a kojima ne bi trebalo da se bavi, jer to u mnogo čemu postaje politikanstvo, a ne vođenje ozbiljnih politika koje bi bile u interesu svih građana Republike Srpske.

N1: Rudna bogatstva u Republici Srpskoj, ali i dragocjeni metali su u žiži javnosti proteklih dana, a sve na fonu ukidanja OFAC-ovih sankcija Miloradu Dodiku i njemu bliskim ljudima i firmama, odnosno, je li zapravo ovo sve dio dogovora njega sa SAD-om.

Blanuša: Pa evo, prvo ću reći da to nije dogovor bio. Tu je bilo određenih aktivnosti preko lobističkih grupa i za to je dat značajan novac građana Republike Srpske da bi se, znači Milorad Dodik i ljudi oko njega, da bi se skinuli sa OFAC-ove liste, znači sankcionisanih osoba. Šta imamo kao rezultat toga? Ovo nije što je dobijeno rezultat nikakvih dogovora, razgovora. Ovo je na osnovu toga došla jedan nalog, odnosno lista obaveza koja se mora ispuniti i evo, na tome se već radi. To je dobro pokazala prezadnja sjednica NSRS gdje je skinuto niz zakona koji su prethodno doneseni. Ono što je sasvim sigurno to je da su priznate odluke Ustavnog suda vezano za državnu imovinu i da BiH, odnosno da je to prihvaćeno, dobija poseban status u odnosima sa NATO savezom. Sljedeći korak je poziv za ulazak u NATO savez. Također vidimo i kroz prihvatanje plana reformi da imamo i određeni prenos nadležnosti sa entitetskog nivoa na državni nivo. Međutim, još uvijek je ostalo nepoznato šta sve sadrži ta agenda, odnosno šta je, mogu slobodno reći, dio tog nekog dila koji je dobio Milorad Dodik i ova sadašnja vlast.

"Ako pljačkaš opljačka banku i vrati novac, hoće li biti oslobođen?"

N1: Da li je dio dogovora da se obustavi postupak protiv Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića zbog sumnje na napad na ustavni poredak, kako govore?

Blanuša: Pa ne znam da li je to bio dio tog dogovora, međutim tu meni jedna stvar nije jasna. To bi bilo kao ono da je neko upao u banku, opljačkao banku i poslije toga taj opljačkani novac vratio ili već šta, i oslobođen, znači krivice je zato što je učinio. Meni jednostavno takve sudske odluke su nejasne. Ako je neko već počinio krivčno djelo i ako je to krivčno djelo karakterisano kao napad na ustavni poredak u Bosni i Hercegovini, onda on bez obzira što su ti zakoni koji su doneseni, povučeni, stavljeni van snage, on mora odgovarati za to što je učinio jer jednostavno provođenje zakona i tako sve ostalo, mislim da nije u skladu sa onim što je trebala da bude regularna zakonska procedura. Naravno, to je stavljanje tih zakona van snage, može da ih oslobodi dijela krivice, ali ne potpunu krivicu za ono što je napravljeno. Mislim da to nije urađeno onako kako bi trebalo. Da li je to dio nekog dogovora, nije, ja zaista u ovom trenutku, ne mogu da tvrdim, ali mislim da ta procedura nije provedena onako kako bi to trebalo u skladu sa zakonskom regulativom.

"Opozicione stranke su se ujedinile"

N1: Imaju li opozicione stranke snagu da se ujedine, s obzirom na probleme koji postoje i unutar SDS-a, ali i PDP-a?

Blanuša: Moje mišljenje je da su se ove stranke već ujedinile. Naravno, postoji razlika i među strankama koje čine ovaj opozicioni blok, kako su organizovane, kakav je način njihovog političkog djelovanja, koji su putevi za ostvarivanje političkih ciljeva. To je sasvim normalno. Da nema tih razlika, mi bismo svi bili u jednoj stranci. Međutim, ono što se da vidjeti i u razgovorima sa predstavnicima drugih opozicionih stranaka, da su praktično oni dosta jedinstveni vezano za ono što je sada vrlo bitno u narednom periodu, a to je, mislim, borba za očuvanje Republike Srpske. Znači, za jednu promjenu stanja u odnosu na ovo što imamo. Vidi se kakva je situacija, kakve odluke se donose u Narodnoj skupštini, kakve su to sve negativne efekte ima po, prije svega, građane Republike Srpske, ove vrlo ozbiljne, kriminalne, koruptivne radnje i sve ostalo i jednostavno bezobzirna ponašanja svih tih razlika, razmišljanja svih koji pripadaju tom opozicionom bloku, da ovaj naredni period nije period u kojem treba da dođu do izražaja razlike, nego zapravo sličnosti i da svi zajedno treba maksimalno da se angažujemo, da Republika Srpska krene jednim drugim putem u interesu građana Republike Srpske.

N1: Vjerujete li da će vas iskreno podržati kompletna opozicija, posebno PDP? Sominje da je SDS na neki način ucijenjen od strane Draška Stanivukovića?

Blanuša: Znači, ni SDS ni bilo ko nije ucijenjen od Draška Stanivukovića, odnosno PDP-a. Na kraju krajeva, mi smo imali, ja mislim da je već neki desetak dana prošlo od toga, jedan zajednički sastanak. Nakon toga je bila press konferencija gdje je Draško Stanivuković to javno rekao da pruža meni punu i potpunu podršku, bezuslovnu, i da zaista sve svoje resurse će staviti na raspolaganje, znači da će dati svu potrebnu i neophodnu pomoć. Čak je pozvao i sve one koji su njegove pristalice da budu praktično na tom istom fonu i očekujemo da će to biti ovako kao što sam rekao. Naravno, na kraju sami izbor i izborni rezultat će neke stvari potvrditi, ali u ovom trenutku ja zaista mislim da postoji ta puna podrška koja nije samo deklarativna nego iskrena, ali opet da kažem da će vrijeme pred nama i ono što će se desiti tokom samog izbornog dana, zapravo vidjeti koliko je bilo iskrenosti u svemu tome.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad