Brisanje iz e-Nabavki: Kako je jedan klik Agencije omogućio deceniju nezakonitog trošenja?

U Bosni i Hercegovini, sistem javnih nabavki, zamišljen da štiti javni interes i osigura transparentno trošenje budžetskih sredstava, godinama je bio ranjiv. Ali sada se suočava s krizom kakva se još nije desila. Prema alarmantnom saopštenju Agencije za javne nabavke BiH, identifikovani su slučajevi u kojima su pojedini subjekti, uprkos statusu ugovornih organa, svjesno i planski izuzeli sebe iz primjene Zakona o javnim nabavkama.

Jedan od takvih slučajeva – možda i najopasniji – datira još iz 2015. godine, kada je, kako navode iz Agencije, jedan subjekt bio "nezakonito, od strane Agencije, 'obrisan' iz sistema e-Nabavke i od tada troši javna sredstva bez primjene Zakona o javnim nabavkama.”

"Tim 'brisanjem' ovom subjektu je osiguran izgovor da ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama... I to traje do danas", navodi Agencija.

Pravna konstrukcija iznad zakona

Ono što ovaj slučaj čini još ozbiljnijim jeste činjenica da ovaj subjekt nikada nije prestao postojati. Iako je Uputstvo iz 2014. godine predviđalo mogućnost samo deaktivacije korisnika (i to isključivo u slučaju prestanka postojanja), ovdje se desilo nešto mnogo gore – potpuno brisanje iz sistema.

"Uputstvo nije davalo nikakvo pravo ‘brisanja’ i sl. Ovaj subjekt... nije prestao postojati. Daleko i upravo suprotno od toga. Ali sada sa jednom ogromnom razlikom – više nije primjenjivao Zakon o javnim nabavkama."

Da bi ilustrirala ozbiljnost i apsurdnost situacije, Agencija koristi poređenje koje udara pravo u suštinu.

"Molimo da se na početku pokuša zamisliti sljedeća situacija. Situacija u kojoj npr. Uprava za indirektno oporezivanje BiH izvrši ‘brisanje’ nekog obveznika indirektnih poreza iz sistema obveznika indirektnih poreza. Ovo iako je po svim zakonskim kriterijima jasno da je riječ o obvezniku i da isti mora biti u sistemu."

Takav scenarij bi za mnoge bio nezamisliv. Uprava za indirektno oporezivanje ne bi sebi dozvolila da neko ne bude u registru ako za to ne postoji jasan pravni osnov.

"Naravno da je teško ili nemoguće zamislivo ovo sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH. Međutim, upravo se 2015. godine takvo nešto dogodilo u sistemu javnih nabavki u BiH."

Kao rezultat, ovaj entitet je tokom godina, prema navodima Ureda za reviziju institucija FBiH, potrošio milione KM bez ikakve zakonske kontrole. Samo 2017. godine potrošeno je preko 2.500.000 KM, a 2021. godine – oko 1.700.000 KM

Ukupno, prema procjenama, iznosi koje je ovaj subjekt potrošio bez ikakvog nadmetanja i nadzora penju se do 25 miliona KM.

Dvije ključne mete: Reumal i Ceste d.d. Mostar

U tekstu iz 2024. godine, Akta.ba je otkrila da Zdravstveno-turistički centar Reumal iz Fojnice već osam godina ne provodi javne nabavke, iako koristi javna sredstva. Kada je Agencija pokušala reaktivirati Reumal u sistem e-Nabavke, uslijedio je zahtjev za brisanjem, što je Agencija odbila.

Reumal je, prema informacijama iz Ureda za reviziju, trošio milionske iznose – bez nadmetanja, bez objava, bez kontrole.

"Nijedan zakonski osnov ne dopušta da jedno preduzeće jednostrano odluči da Zakon o javnim nabavkama ne važi za njega", upozoravali su tada pravnici uključeni u slučaj.

Drugi, još drastičniji primjer je Ceste d.d. Mostar, koje su, kako je otkriveno, tokom 2022. i 2023. godine sklopile 30 ugovora u vrijednosti od čak 6,3 miliona KM, bez provođenja javnih nabavki.

Preduzeće se pravdalo "komercijalnim karakterom", no izvještaji revizije i stavovi Agencije jasno pokazuju da su i Reumal i Ceste d.d. Mostar ugovorni organi, te samim tim podliježu primjeni Zakona.

Institucionalni haos i pravna nesigurnost

Još zabrinjavajuća je mogućnost da jedno "nezakonito rješenje, doneseno u izmišljenom upravnom postupku" jednog drugostepenog državnog organa, bude potvrđeno od strane suda.

"Ako nadležni sud dopusti da se to rješenje provede, svi drugi subjekti bi mogli samoinicijativno izuzeti svoje postupke iz zakonskog režima. To bi značilo da se godišnje do 6 milijardi KM javnih sredstava troši bez ikakve kontrole", upozoravaju.

Ukoliko bi se takav presedan legalizovao, Bosna i Hercegovina bi de facto imala zakon koji ne važi za sve.

Agencija usamljena protiv sistema

Nakon gotovo godinu dana pokušaja razjašnjenja, razmjene dopisa i koordinacije sa više institucija, Agencija za javne nabavke BiH je, prema vlastitom saopštenju, postupala po nalogu nadležnog tužilaštva i utvrdila sve pravne i tehničke uslove za reaktivaciju subjekta koji je 2015. godine nezakonito „izbrisan“ iz sistema e-Nabavke.

Reaktivacija je provedena u aprilu 2024. godine i predstavlja, kako se ističe, "otklanjanje ranije počinjene nezakonitosti".

Ipak, umjesto da se ovom činu prizna institucionalna ispravnost, Agencija se sada suočava s ponovnim pritiscima – ne da sprovodi zakon, nego da ga opet krši.

"Od nas se traži da ponovo izvršimo 'brisanje' ovog subjekta sa sistema e-Nabavke. 'Brisanje' koje bi predstavljalo krivično djelo i otvorilo vrata pravnom haosu.“

U pozadini svega, prema saopštenju, stoji jedno nezakonito rješenje drugostepenog organa, doneseno u "izmišljenom upravnom postupku", čime se direktno pokušava oduzeti nadležnost Agenciji. Ovaj potez nije izolovani incident, nego, kako navodi Agencija, pravno opasna praksa koja bi, ako sud dozvoli njeno sprovođenje, mogla imati razarajuće efekte.

"Ako nadležni sud dopusti da se to rješenje provede, svi drugi subjekti bi mogli samoinicijativno izuzeti svoje postupke iz zakonskog režima. To bi značilo da se godišnje do 6 milijardi KM javnih sredstava troši bez ikakve kontrole.", poručuju iz Agencije.

U ovakvom scenariju, upozoravaju iz Agencije, vladavina prava bi bila ozbiljno narušena, a svi dosadašnji pokušaji uređenja tržišta javnih nabavki obesmišljeni. Posebno problematično je što subjekt koji je u centru spora sada koristi pravne mehanizme koje nije koristio 2015. godine, čime, kako se tvrdi, sam pokazuje pravnu nedosljednost.

Paralelno s ovim, Agencija kontinuirano zaprima nove prijave i sumnje koje ukazuju na nezakonito trošenje javnih sredstava i sistematsko favorizovanje ponuđača, što dodatno pojačava ozbiljnost situacije.

"Ovo više nije samo institucionalni spor – ovo je pitanje zaštite ustavnog poretka i javnih finansija. Odlaganje izvršenja nezakonitog rješenja nije protivno javnom interesu – upravo suprotno. Subjekt ne trpi nikakvu štetu, dok bi izvršenje spornog drugostepenog rješenja izazvalo sistemsku katastrofu", istaknuto je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad