Oglas

Dezinformacije o EU

Briselski analitičari upozoravaju: Političari u BiH širili dezinformacije o EU, mediji podijeljeni po stranačkim linijama

author
Igor Spaić
16. nov. 2026. 14:24
Izbori 2026
N1 BiH

Izbori održani u oktobru u Bosni i Hercegovini i Srbiji donijeli su potpuno različite političke rezultate, ali su obje zemlje pokazale ozbiljne slabosti u oblasti medijskih sloboda, širenja dezinformacija i nadzora nad političkim kampanjama na internetu. U analizi, briselski istraživački centar European Policy Centre (EPC) upozorava da takvi problemi ugrožavaju integritet izbora i mogućnost građana da donose informisane političke odluke. Posebno se ističe da su širenju dezinformacija o Evropskoj uniji u BiH doprinosili i javni zvaničnici.

Oglas

Autorica analize Berta López Domènech navodi da su izbori u dvije države održani u različitim društvenim i političkim okolnostima, ali da su ih obilježili slični problemi u medijskom i digitalnom prostoru.

U Bosni i Hercegovini izbore su, prema njenoj ocjeni, obilježili politička apatija i niska izlaznost, dok su vodeće etničke stranke dodatno učvrstile svoje pozicije nakon kampanje u kojoj su dominirala identitetska pitanja i etničke podjele.

U Srbiji je, nasuprot tome, Studentska lista ostvarila pobjedu nakon 14 godina vladavine Srpske napredne stranke, nastupajući s programom usmjerenim na obnovu vladavine prava i demokratskih institucija.

Međutim, EPC naglašava da su izbori u obje države održani u neravnopravnim uslovima, uz pristrasno medijsko izvještavanje i nedovoljnu odgovornost internetskih platformi.

Mediji podijeljeni po etničkim i stranačkim linijama

Prema analizi, tradicionalni mediji u Srbiji favorizovali su tadašnju vladajuću stranku, pružajući širok prostor bivšem predsjedniku i kandidatu na parlamentarnim izborima Aleksandru Vučiću, dok su opoziciju često predstavljali negativno.

U Bosni i Hercegovini medijsko izvještavanje bilo je fragmentirano duž etničkih i stranačkih linija.

U obje zemlje izborne kampanje obilježile su polarizacija i dezinformacije, a društvene mreže korištene su za širenje zapaljive retorike i manipulativnih narativa.

Autorica se poziva na nalaze Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji je ukazao na nedostatak transparentnosti u načinu na koji internetske platforme daju prednost određenim sadržajima, kao i na nedovoljan nadzor političkih kampanja na internetu.

Takvo okruženje, prema ocjeni EPC-a, negativno utiče na kvalitet javne rasprave i otežava građanima donošenje informisanih odluka.

Javni zvaničnici širili dezinformacije o evropskom putu BiH

Posebnu pažnju autorica posvećuje dezinformacijama o Evropskoj uniji i procesu evropskih integracija.

Upozorava da nedovoljno regulisan digitalni prostor i ograničene medijske slobode čine BiH i Srbiju podložnim narativima usmjerenim protiv EU.

Prema monitoringu srbijanske organizacije CRTA, narativi protiv Evropske unije čine približno trećinu sadržaja povezanih s manipulacijom informacijama u srbijanskim medijima.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, EPC se poziva na istraživanje organizacije Zašto ne, koje pokazuje da su širenju dezinformacija o Evropskoj uniji i procesu pristupanja doprinosili i javni zvaničnici.

Takve informacije korištene su za opravdavanje političkih stavova, pripisivanje zasluga za određene procese ili diskreditaciju Evropske unije.

U pojedinim narativima EU je predstavljana kao demokratski nelegitimna i licemjerna, ali i kao vanjski faktor koji nastoji potkopati suverenitet države.

Autorica navodi da su političke vlasti u nekim slučajevima koristile takve narative kako bi skrenule pažnju s vlastite odgovornosti za izostanak napretka na evropskom putu.

Evropska komisija: BiH bez napretka u slobodi izražavanja

Analiza se osvrće i na paket proširenja Evropske komisije, objavljen 4. novembra.

Prema ocjeni Komisije koju prenosi EPC, Srbija je tokom protekle godine nazadovala u oblasti slobode izražavanja, dok Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak.

U obje zemlje usklađivanje s Evropskim aktom o slobodi medija ostaje nedovoljno, kao i pripreme za provođenje evropskog Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA).

Autorica upozorava i na sve veći jaz između Crne Gore i Albanije, koje napreduju u pristupnom procesu, i drugih država Zapadnog Balkana.

Crna Gora i Albanija dobile su mape puta s konkretnim koracima za ostvarivanje svojih ambicija u pregovorima o članstvu, dok se BiH i Srbija i dalje suočavaju s ozbiljnim izazovima u oblasti integriteta izbora i medijskih sloboda.

Šta bi Evropska unija trebala promijeniti?

EPC smatra da bi Evropska unija trebala iskoristiti proces postepene integracije država kandidatkinja kako bi unaprijedila njihovu digitalnu regulaciju i prije punopravnog članstva.

Jedna od preporuka odnosi se na snažniju saradnju s velikim internetskim platformama tokom izbornih kampanja.

To bi uključivalo uspostavljanje posebnih kontaktnih tačaka za nadležne institucije i transparentno izvještavanje o tome kako platforme postupaju po prijavama manipulativnih sadržaja.

Evropska komisija trebala bi, prema EPC-u, uspostaviti jasne kriterije za procjenu spremnosti država kandidatkinja da provode DSA, uz jačanje institucionalnih kapaciteta i redovno praćenje napretka.

Istovremeno, medijske slobode moraju ostati u središtu pristupnog procesa.

To podrazumijeva jačanje nezavisnog nadzora, osiguravanje nezavisnosti javnih emitera i praćenje postupanja po prijavama napada na novinare.

Integritet izbora kao uslov za članstvo

Autorica zaključuje da usklađivanje Bosne i Hercegovine i Srbije s evropskim digitalnim zakonodavstvom ne treba posmatrati isključivo kao tehničku obavezu u procesu pristupanja EU.

Takve reforme mogu doprinijeti suzbijanju dezinformacija, povećanju transparentnosti i odgovornosti internetskih platformi te jačanju integriteta izbora.

Prema EPC-u, upravo su slobodni mediji, pouzdano informativno okruženje i djelotvoran nadzor izbornih kampanja važni preduslovi demokratskog razvoja i napretka prema članstvu u Evropskoj uniji.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama