Stav demografa
BiH ne zna koliko ima stanovnika, a birački spiskovi otvaraju nova pitanja: "Stvarna izlaznost mogla bi biti mnogo veća"

Koliko stanovnika zaista živi u Bosni i Hercegovini, koliko je stvarnih birača i koliko državu košta nepostojanje ažurnih podataka? Ova pitanja ponovo su otvorena nakon Općih izbora 2026. godine, na kojima je zvanična izlaznost iznosila nešto više od 40 posto. Dok demografi upozoravaju da je stvarni broj stanovnika znatno manji od onog kojim se država godinama koristi, iz koalicije "Pod lupom" poručuju da su nove izborne tehnologije spriječile brojne manipulacije koje su ranije vještački povećavale izlaznost.
Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je 2013. godine. Trinaest godina kasnije, država i dalje nema precizan odgovor na pitanje koliko ljudi živi na njenoj teritoriji, a prema informacijama do kojih je došla reporterka N1 Mirna Ždralović, među parlamentarcima nema jasne političke volje za provođenje novog popisa.
Iako je Agencija za statistiku BiH nadležna za provođenje popisa u saradnji s entitetskim institucijama, Parlamentarna skupština BiH mora donijeti poseban zakon i osigurati potrebna sredstva.
U međuvremenu, demografi upozoravaju na starenje stanovništva, pad nataliteta i kontinuirano iseljavanje, zbog čega se procjene stvarnog broja stanovnika značajno razlikuju od podataka iz posljednjeg popisa.
Jesu li ranije izborne prevare vještački povećavale izlaznost?
Hasan Kamenjaković, PR koalicije "Pod lupom", u razgovoru za N1 istakao je da zvanična izlaznost od 41,5 posto ne mora nužno značiti da su građani manje zainteresovani za izbore.
Prema njegovim riječima, uvođenje novih izbornih tehnologija omogućilo je realniji prikaz izlaznosti jer su spriječene brojne nepravilnosti koje su ranije utjecale na rezultate.
"Mi smo odmah rekli da smatramo da je ovakva vrsta izlaznosti puno realističnija, jer uvođenjem novih izbornih tehnologija vi ste imali eliminisane brojne izborne nepravilnosti i prevare koje su se prije dešavale na izborni dan", kazao je Kamenjaković.
Pojasnio je na koje se nepravilnosti to odnosi.
"Vi više niste imali glasanje više puta, glasanje umjesto onih koji nisu izašli, glasanje umjesto umrlih, glasanje na više biračkih mjesta, niste mogli imati dodavanje glasačkih listića", naveo je.
Dodao je da su upravo takve nepravilnosti ranije stvarale nerealnu sliku o izlaznosti.
Istovremeno, upozorio je da BiH još uvijek ne zna stvarni broj stanovnika, zbog čega se otvara pitanje koliko je zvanični procenat izlaznosti reprezentativan.
"Nove tehnologije su samo pola posla"
Kamenjaković je naglasio da su nove izborne tehnologije značajno unaprijedile integritet izbornog dana, posebno kroz identifikaciju birača, skeniranje listića i brži prijenos rezultata Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Rezultati su, kako je naveo, bili dostupni gotovo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Ipak, upozorio je da tehnologija ne može spriječiti sve oblike izbornih nepravilnosti.
"Ono što uvijek kažemo, ovo je samo pola posla", poručio je Kamenjaković.
Objasnio je da su tokom predizbornog perioda zabilježene brojne nepravilnosti, uključujući preuranjenu kampanju, zloupotrebu javnih sredstava i resursa, zloupotrebu djece u političke svrhe, govor mržnje, pritiske na birače i kupovinu glasova.
Prema njegovim riječima, pojedine nepravilnosti mogu se dešavati i oko biračkih mjesta, ali i nakon završetka izbornog dana.
Šta je s nevažećim listićima i tvrdnjama o krađi glasova?
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje tvrdnji Slavena Kovačevića o mogućoj krađi glasova, kao i velikom broju nevažećih listića na izborima za članove Predsjedništva BiH.
Kamenjaković je kazao da analize koje je pratila koalicija "Pod lupom" nisu pokazale značajna odstupanja u odnosu na prethodne izborne cikluse.
"Ono što smo mi pratili kada su u pitanju barem nevažeći glasački listići jeste da nema nekih prevelikih odstupanja", rekao je.
Pojasnio je da je na izborima za Predsjedništvo BiH zabilježeno čak nešto manje nevažećih listića nego ranije, dok je njihov broj na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH bio nešto veći.
Naglasio je, međutim, da BiH generalno ima visok udio nevažećih listića u poređenju s razvijenijim državama.
Iz koalicije "Pod lupom" pozvali su građane da nastave prijavljivati sve uočene izborne nepravilnosti.
Koliko ljudi zaista živi u BiH?
Dok se zvanični podaci i dalje oslanjaju na posljednji popis, demografi koriste alternativne metode kako bi procijenili stvarni broj stanovnika.
Prema informacijama koje je iznijela reporterka N1, procjene se kreću od približno 2,2 miliona rezidentnih stanovnika do više od tri miliona, dok se u brojnim analizama spominje raspon između 2,6 i 2,8 miliona.
Profesor demografije, Stevo Pašalić, upozorio je u razgvovoru za N1 da se broj stanovnika i broj registrovanih birača ne mogu direktno porediti.
"Stanovništvo, i kad je popis, inače, računaju se rezidenti, znači oni koji uobičajeno žive na prostoru Bosne i Hercegovine", objasnio je.
S druge strane, u biračkim spiskovima nalaze se i državljani koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a imaju pravo glasa.
Profesor je iznio i tvrdnju da su na ranijim izborima, prije uvođenja novih tehnologija, naknadno dodavani glasački listići, što je, prema njegovom mišljenju, utjecalo na prikaz izlaznosti.
Kazao je da je na ovogodišnjim izborima i sam bio predsjednik biračkog odbora kako bi neposredno pratio funkcionisanje novog sistema.
"Nije bilo krađe, nema više primjedbi, ali kažu manja izlaznost", rekao je, govoreći o vlastitom iskustvu na biračkom mjestu.
Njegove tvrdnje o razmjerama ranijih izbornih manipulacija predstavljaju ličnu ocjenu i iskustvo, a ne zvanično utvrđene podatke.
"BiH trenutno ima 2.862.000 stanovnika"
Govoreći o potrebi provođenja novog popisa, profesor je naglasio da je on neophodan, ali i da se mora voditi računa o metodologiji.
Upozorio je da stručnjaci ne mogu čekati neizvjestan datum novog popisa, zbog čega koriste alternativne demografske metode.
"Mi u struci ne možemo čekati popis koji možda neće biti ko zna kad. Postoje alternativni načini kojima se mi koristimo u struci. Ja koristim takozvanu baznu jednačinu i u ovom momentu kažem da Bosna i Hercegovina ima 2.862.000", naveo je profesor.
Riječ je o njegovoj procjeni, a ne o rezultatu zvaničnog popisa.
Nepostojanje ažurnih podataka ne otvara samo pitanje stvarne izlaznosti na izborima. Ono utječe i na mogućnost preciznog planiranja javnih politika, budžeta, obrazovanja i zdravstva.
Koliko dugo će Bosna i Hercegovina planirati svoju budućnost na osnovu zastarjelih demografskih podataka, pitanje je na koje nadležne institucije još nisu ponudile konkretan odgovor.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare