Brojni prijatelji, kolege, političari i druge javne ličnosti oprostili su se od Slave Kukića, bosanskohercegovačkog sociologa i akademika, koji je preminuo u 70. godini nakon višegodišnje borbe s teškom bolešću.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je saučešće povodom smrti akademika Slave Kukića, porodici, prijateljima i svima koji su, kako kaže, imali čast poznavati ga.
“S tugom sam primio vijest o smrti akademika Slave Kukića. Svojim naučnim i akademskim radom, te britkim analizama političke stvarnosti i stanja u Bosni i Hercegovini, ostavio je neizbrisiv trag na društvenoj sceni. Pamtit ćemo ga kao čovjeka visokih moralnih načela i intelektualca prepoznatljivog po slobodnom prosuđivanju i djelovanju. Izjavljujem iskreno saučešće porodici, prijateljima i svima koji su imali čast poznavati akademika Slavu Kukića”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, saopćeno je iz njegovog kabineta.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić danas je na Facebooku napisao:
“Nismo uspjeli. Usprkos trudu ljekara, Tvojoj ogromnoj volji i upornosti nismo uspjeli pobjediti opaku bolest. U ponedjeljak smo se posljednji put vidjeli u Kliničkom centru kada smo svi bili optimisti jer si pobijedio još jednu krizu. Jučer smo se čuli oko Tvog transporta u Zagreb i kao i uvijek u životu bio Si optimista. Nažalost danas je došla tužna vijest. Preminuo je, otišao je zauvijek Slavo Kukić. Otišao je još jedan veliki čovjek. Došlo je vrijeme da se oprostimo od našeg uglednog sugrađanina, političkog analitičara i iznad svega patriote. Njegov doprinos našoj zajednici i zemlji, kroz analize, zalaganje za istinu, ali i kritike kada je trebalo, ostaviće neizbrisiv trag. Dragi profa neka Tvoja borba za bolje društvo bude inspiracija budućim generacijama. Iskreno saučešće porodici i prijateljima. Počivao u miru druže Slavo”.
Vojin Mijatović, dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, oglasio se povodom smrti akademika.
“Otišao je Slavo Kukić. Moj prijatelj. Drug. On tvrdoglavi Hercegovac, ja još tvrdoglaviji Bosanac. Dobri duh ove naše napaćene zemlje. Svijetlo u mračnim hodnicima naših podjela, otrovnih nacionalizama, šovinizma… teškog nasljeđa rata”, navedeno je u saopćenju iz Mijatovićevog ureda.
Slavo je, ističe Mijatović, održavao plamen SDP-a i u vrijeme kada je na prostoru zapadne Hercegovine i Mostara, gdje je živio, to bilo bukvalno opasno po goli opstanak, i egzistencijalni i politički.
Slavo je volio Bosnu i Hercegovinu. I razumio je sve njene probleme i historijske rane. I trudio se da svojim primjerom prvi dokaže i pokaže da je država BiH jača od svih podjela i svih negacija. Prelazio je vještački postavljene granice između ovdašnjih naroda, lagano, hrabro i beskompromisno, baš u skladu sa svojim kosmopolitskim uvjerenjima i načinom života.
“Falit će ovoj zemlji Slavo Kukić. Još jedan od njenih velikana. Njen akademik, vrhunski intelektualac britkog jezika i otvorenog uma. Moj brat po političkom oružju i po ideji pravedne, socijalno uključive i komotne BiH za sve njene ljude. Zbogom, druže”, riječi su Vojina Mijatovića.
Vijest o smrti Kukića potvrđena je od članova porodice, a poznato je da je akademik već neko vrijeme bolovao od kancera.
Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U februaru 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na Interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Univerziteta u Sarajevu titulu magistra društvenih nauka te, na koncu, u novembru 1986. godine na Fakulteta političkih nauka titulu doktora socioloških nauka.
Radni vijek započinje 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a nakon toga odlazi u obrazovanje. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao ravnatelj. Sredinom 1987. godine izabran je na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, na kojem je u radnom odnosu do odlaska u penziju 2018. godine.
U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997., a u zvanje redovitog profesora 2000. godine. U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija, te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija. Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima više fakulteta u Bosni i Hercegovini i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.
Član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a danas je kourednik časopisa Dijalog ANUBiH – te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom su urađene tri doktorske disertacije, pet magistarskih i šezdesetak diplomskih radova.
Angažiran je i kao ekspert Evropske komisije na pitanjima razvoja lokalne samouprave. Do sada je, u tom svojstvu, sudjelovao u realizaciji projekata razvoja lokalne samouprave u BiH i Gruziji.
U društvenom životu BiH je angažiran u radu niza NVO. Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za zaštitu prava manjina, član Upravnog odbora Centra za euroatlantske integracije, te Centra za unapređenje ljudskih prava i demokracije, član upravnog odbora Helsinškog komiteta BiH, itd…
Čitav radni vijek bio je angažiran i u društvenom i ekonomskom životu Bosne i Hercegovine. Bio je direktor Srednjoškolskog centra u Posušju, predsjednik Izvršnog odbora SO-e Posušje, a 2011. godine i mandatar za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Zaboraviti ne treba ni to da je devet godina bio na čelu upravljačke strukture Federalne RTV – od njezina formiranja 2000. godine do septembra 2009. godine – u vremenu, u kojem je FTV stvorila program, serijski posebice, po kojem je prepoznatljiva još uvijek.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2012., a za redovnog 2018. godine.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!