Brojni zvaničnici RS-a na komemoraciji ratnoj zločinki Biljani Plavšić: Pogledajte ko je sve stigao u Banski dvor

Na komemoraciju su stigli brojni sadašnji i bivši zvaničnici Republike Srpske. Među njima su predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić i nekadašnji predsjednik ovog entiteta Dragan Čavić, kao i ministri u Vladi RS-a.

Prisustvuju i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS-a Dragoljub Mirjanić, vršiteljica dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a Ana Trišić Babić te predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman.

Među okupljenima su i bivši predsjednik Narodne skupštine RS-a Dragan Kalinić, nekadašnji direktor Policije RS-a Dragomir Andan, bivši predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Svetozar Mihajlović, bivši premijer RS-a Radovan Višković, nekadašnji predsjednik DNS-a Marko Pavić i profesor Radomir Lukić.

Komemoracija je počela u 11 sati, a sahrana Biljane Plavšić predviđena je za 13 sati na gradskom groblju u Banjoj Luci.

Njeni posmrtni ostaci prebačeni su iz Beograda u Banju Luku nakon pomena koji je u glavnom gradu Srbije održan u utorak.

Organizaciju komemoracije i sahrane preuzeo je Odbor za sahranu koji je formirala Vlada Republike Srpske. Odluka o njegovom formiranju donesena je na telefonskoj sjednici entitetske vlade.

Pred Haškim tribunalom priznala krivicu

Biljana Plavšić je 2. oktobra 2002. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju priznala krivicu za progon kao zločin protiv čovječnosti.

Priznanjem je prihvatila odgovornost za progon Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine.

Haški tribunal izrekao joj je 27. februara 2003. godine kaznu od 11 godina zatvora.

U presudi je utvrđeno da je Plavšić podržavala politiku čiji je cilj bio prisilno etničko razdvajanje te da je svojim političkim djelovanjem doprinijela njenom provođenju.

Kampanja progona, prema činjenicama utvrđenim pred Tribunalom, uključivala je ubistva, deportacije i prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, zlostavljanje i seksualno nasilje, kao i uništavanje vjerskih i kulturnih objekata, pljačku te druga kršenja prava nesrpskog stanovništva.

Prilikom određivanja visine kazne Sudsko vijeće uzelo je u obzir niz olakšavajućih okolnosti, među kojima su bili njeno priznanje krivice, dobrovoljna predaja, ponašanje nakon rata i životna dob.

Kaznu izdržavala u Švedskoj

Na izdržavanje zatvorske kazne Plavšić je 2003. godine upućena u Švedsku.

Prijevremeno puštanje na slobodu odobreno joj je u septembru 2009. godine, a iz zatvora je izašla 27. oktobra iste godine, nakon što je odslužila veći dio izrečene kazne.

Nakon izlaska iz zatvora preselila se u Beograd, gdje je provela posljednje godine života.

Priznanje koje je svojevremeno dala pred Haškim tribunalom kasnije je ponovo dospjelo u fokus javnosti. Plavšić je u kasnijim istupima relativizirala vlastito priznanje i tvrdila da je na njega pristala u okviru sporazuma s Tužilaštvom, očekujući da će joj zauzvrat biti izrečena blaža kazna.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad