Oglas

Sanel Buljubašić

Direktor Elektroprivrede BiH za N1: Ne mogu garantovati da struja neće poskupjeti 2027. godine

Untitled
N1

Direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Sanel Buljubašić izjavio je za N1 da do kraja 2026. godine neće biti novog poskupljenja električne energije za domaćinstva, ali da ne može garantovati da cijene neće rasti naredne godine. Govorio je o najavljenom poskupljenju struje za privredu do 31 posto, problemima u rudnicima, uvozu električne energije i finansijskim poteškoćama kompanije. Priznao je i šta smatra najvećim neuspjehom svog dosadašnjeg mandata.

Oglas

Najavljeno povećanje cijena električne energije za privredne subjekte izazvalo je nezadovoljstvo poslodavaca u Federaciji BiH, ali i zabrinutost građana zbog mogućeg lančanog poskupljenja proizvoda i usluga.

Udruženje poslodavaca FBiH ranije je saopćilo da su pojedine kompanije dobile prijedloge ugovora za 2027. godinu s cijenama višim od 26 do 31 posto u odnosu na ovu godinu.

Gostujući na N1, Buljubašić je kazao da je Elektroprivreda održala sastanak s predstavnicima poslodavaca, kojima je predstavljena metodologija formiranja cijena.

"Ovo nije nikakav hir Elektroprivrede. Ovo je tržišno snabdijevanje koje je u Federaciji BiH nastupilo 1. januara 2015. godine i mi se moramo ponašati u okviru tržišnog snabdijevanja", rekao je.

Naveo je da je kompanija zaključila više od 2.800 ugovora, dok približno 500 kupaca još razmatra ponude. Prema njegovim riječima, ugovorene cijene kretale su se od približno 123 do 129 eura po megavatsatu.

Hoće li struja poskupjeti domaćinstvima?

Jedno od ključnih pitanja bilo je mogu li građani očekivati novo povećanje cijena električne energije tokom 2027. godine.

Buljubašić je objasnio da Elektroprivreda priprema trogodišnji plan poslovanja za period od 2027. do 2029. godine, koji još nije završen.

"Ono što mogu kazati jeste da do kraja ove godine sigurno neće biti poskupljenja. Za iduću godinu, u ovom trenutku, kada imate ovako volatilno tržište električne energije, ne mogu uistinu kazati", izjavio je.

Na dodatno pitanje može li isključiti poskupljenje u prva tri mjeseca 2027. godine, odgovorio je: "Bez usvajanja poslovnog plana uistinu ne mogu kazati".

Prema njegovim riječima, plan bi trebao biti usvojen do kraja godine.

Govoreći o postojećem sistemu blok tarifa, ocijenio je da taj model daje rezultate i podstiče racionalnije korištenje električne energije.

Naveo je da je približno 70 posto računa kupaca u zelenoj tarifi, dok prosječan račun iznosi oko 50,50 KM.

Otkrio svoj "najveći poraz"

Poseban dio razgovora bio je posvećen problemima u rudnicima uglja, čija nedovoljna proizvodnja direktno utječe na poslovanje Elektroprivrede.

U razgovoru je navedeno da su rudnici tokom prvih deset mjeseci isporučili približno 700.000 tona uglja manje od planiranog, dok njihova ukupna dugovanja premašuju 1,2 milijarde KM.

Buljubašić je objasnio da su rudnici u koncern ušli 2009. godine s gubitkom od 38 miliona KM, nakon čega su se finansijski problemi nastavili gomilati.

Ukazao je i na problem nedovoljne otkrivke, odnosno uklanjanja slojeva zemlje i stijena kako bi se omogućio pristup uglju.

"Morate bukvalno skinuti brda da biste došli do uglja", kazao je.

Priznao je da aktuelna uprava nije uspjela ostvariti jedan od svojih najvažnijih ciljeva.

"Ako hoćete da me pitate šta je moj najveći poraz u dosadašnjem mandatu, jeste to. Nismo uspjeli, nisam ja uspio. Jesmo uspjeli zaustaviti neki trend pada koji je bio prisutan, ali nismo uspjeli povećati proizvodnju uglja u našim rudnicima koncerna", rekao je.

Dodao je da to smatra ličnim neuspjehom.

Prema njegovim riječima, Elektroprivredi trenutno nedostaje približno 1,2 miliona tona uglja, zbog čega je prisiljena nabavljati dodatne količine na tržištu.

Kredit od 50 miliona KM: "Ne radi se o solventnosti"

Govoreći o finansijskom stanju kompanije i planiranom kreditnom zaduženju do 50 miliona KM, Buljubašić je odbacio ocjene da je Elektroprivreda nesolventna.

"Ne radi se o solventnosti, radi se o otežanoj kratkoročnoj likvidnosti", naglasio je.

Objasnio je da je riječ o kratkoročnim kreditnim aranžmanima s komercijalnim bankama koji omogućavaju korištenje sredstava u slučaju potrebe.

Kao jedan od razloga naveo je probleme s naplatom potraživanja.

"Imamo poteškoće u naplati prihoda za isporučenu električnu energiju. Naplata od rudnika je preko 30 miliona maraka", rekao je.

Dodao je da Elektroprivreda mora pravovremeno osiguravati novac za nabavku električne energije.

Finansijske poteškoće potvrđene su i u revidiranom planu poslovanja kompanije, u kojem se navodi rizik od nelikvidnosti te potreba za kratkoročnim kreditnim zaduženjem do 50 miliona KM.

Uvoz struje i uglja, proizvodnja ispod plana

Na pitanje zašto je Elektroprivreda, nekada značajan izvoznik električne energije, danas primorana uvoziti velike količine struje, Buljubašić je kazao da uvoz nije nova pojava.

Objasnio je da kompanija kupuje električnu energiju u slučaju neplaniranih ispada proizvodnih postrojenja, ali i kada se na tržištu pojave povoljnije cijene.

Posebno je ukazao na nedostatak uglja, zbog kojeg termoelektrane ne ostvaruju planiranu proizvodnju.

Prema njegovim riječima, proizvodnja u termoelektranama tokom ove godine bila je na približno 80 posto plana.

Dodatne poteškoće izazvali su nepovoljni hidrološki uslovi. Iako je prvi kvartal bio povoljan, uslijedio je sušni period koji je negativno utjecao na proizvodnju hidroelektrana.

Buljubašić je kazao da su posljednjih dana zabilježeni nešto bolji dotoci u Jablaničko jezero, izrazivši nadu da će se takav trend nastaviti.

"Ovakav koncept organizacije koncerna nije moguće očuvati"

Direktor Elektroprivrede otkrio je i da je pripremljena dokumentacija za Vladu Federacije BiH koja ukazuje na neodrživost postojećeg modela organizacije rudnika.

"Dokument ukazuje na nemogućnost očuvanja ovakvog koncepta organizacije koncerna", rekao je.

Istakao je da rudnicima treba dodatna finansijska pomoć, posebno za otkrivku, kako bi se povećala proizvodnja uglja i smanjila potreba za nabavkom od drugih dobavljača.

Govoreći o razvoju novih energetskih kapaciteta, upozorio je na probleme s državnom imovinom, prostornoplanskom dokumentacijom i pribavljanjem dozvola.

"Mi obezbijedimo projekat, obezbijedimo finansijska sredstva, kreditna finansijska sredstva uz određene grantove, i onda ne možete ishodovati dozvolu", kazao je.

Smatra da bi donošenje posebnog zakona kojim bi strateški energetski projekti bili definisani kao javni interes moglo pomoći njihovoj realizaciji.

"Ako vi jednim upravnim sporom, koji traje na sudu po dvije, tri godine, sprečavate taj javni interes, onda to za mene nije javni interes", poručio je.

Na pitanje postoji li politička volja za rješavanje ovih problema, kratko je odgovorio: "Ima volje, ali dosad nema pomaka".

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama