Direktor Elektroprivrede BiH
Buljubašić o racionalnoj potrošnji struje: Uštede su moguće i do 30%, ali su samo slagalica u sistemu

Elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini, iako formalno podijeljen na tri elektroprivrede, mora se posmatrati kao jedinstven sistem koji se suočava s nizom izazova – prije svega hroničnim zaostatkom u proizvodnji uglja i nepovoljnom hidrologijom. Poručio je to Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH, gostujući u jutarnjem programu N1.
Kako je naveo, Elektroprivreda BiH uredno snabdijeva kupce električnom energijom, ali ističe da se domaći sistem već godinama suočava s problemima koji se ne mogu rješavati parcijalno, niti bez jasnog strateškog okvira na nivou države.
“Moramo ga posmatrati kao jedinstven energetski sistem”
Buljubašić je kazao da, bez obzira na organizaciju sektora, elektroenergetski sistem BiH funkcioniše kao cjelina te da su izazovi prisutni, ali da se snabdijevanje i dalje održava.
“Kada govorimo o energetskom sektoru u BiH, bez obzira na činjenicu da na prostoru BiH imamo tri elektroprivredna preduzeća, moramo ga posmatrati kao jedinstven energijski sistem i u tom kontekstu mogu kazati da se suočavamo sa određenim izazovima. Ono što mogu kazati također jeste da te izazove Elektroprivreda BiH uspješno prevazilazi i uredno snabdijevamo naše kupce električnom energijom, praktično 811.000 potrošača”, rekao je Buljubašić.
“Hronični zaostatak uglja i loša hidrologija – to su ključni problemi”
Govoreći o najvećim izazovima, Buljubašić je izdvojio dugogodišnji deficit uglja iz rudnika, što je posebno važno jer se, kako kaže, proizvodnja u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane.
“Kada govorimo o najvećim izazovima, to je uporno ono što govorimo o hroničnim zaostatku proizvodnje uglja iz naših rudnika, iz koncerna, zato što smo opredijeljeni u 80 posto proizvodnje većine iz termoelektrana. Nažalost, ni hidrologija nam posljednjih godina ne ide u prilog i ono što moram također kazati jeste da se, nažalost, dugo vremena električna energija posmatra kao socijalna komponenta, a ne kao proizvod”, istakao je.
Dodao je da se dio manjka zatvara nabavkom na tržištu.
“U posljednjih godina, da budem iskren, uspjeli smo zaustaviti trend pada proizvodnje uglja iz rudnika i iz koncerna. Prevashodno razliku električne energije nabavljamo na tržištu. Ono što nedostaje jeste zatvaranje električnog bilansa da bismo obezbijedili kontinuiranu potrošnju električne energije svih naših potrošača”, naveo je.
“Ne proizvodimo dovoljno – imamo blok manje, a dugo ništa novo”
Buljubašić je rekao da Elektroprivreda BiH trenutno nema dovoljno proizvodnje iz vlastitih kapaciteta, te podsjetio da je jedan blok u Tuzli prestao s radom.
“Nažalost, u ovom trenutku ne proizvodimo dovoljno. Činjenica je vrlo jasna: nedostatak uglja, loša hidrologija, manji broj raspoloživih blokova koji su bili nekada raspoloživi. Konkretno, recimo, blok 3 u Tuzli već 2023. izašao je iz proizvodnje. Praktično jedan blok imamo manje u proizvodnim kapacitetima. S druge strane, nismo uspjeli dugo godina ništa novo proizvesti u smislu objekata kako bismo omogućili proizvodnju novih količina električne energije”, rekao je.
Planovi: hidroelektrane, baterijska skladišta i “novi koncept” za rudnike
Kao odgovor na postojeće stanje, Buljubašić je naveo da se planira razvoj novih proizvodnih objekata, uključujući hidroenergetske projekte i baterijska skladišta.
“Elektroprivreda u svom planskom proizvodu ima i razvija izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije. Prevashodno mislimo na hidroelektrane na našim rijekama, Bosni i Drini i Neretvi. Naravno, ono što je trend također u posljednje vrijeme, razvili smo projekat izgradnje baterijskih skladišta, što može biti nešto jako bitno za balansiranje kupovine električne energije, za obnovljive izvore električne energije. I, naravno, moramo držati naše termoelektrane i hidroelektrane u punom kapacitetu”, kazao je.
U tom kontekstu, dotakao se i obaveza do 2050. godine.
“Bez obzira što smo se kao država obavezali da ćemo do 2050. izaći potpuno iz proizvodnje električne energije iz uglja, smatram da te termoelektrane treba da rade u punom kapacitetu do 2050. godine”, poručio je.
“Racionalna potrošnja može donijeti uštede, ali nije jedino rješenje”
Upitan o racionalizaciji i uticaju na domaćinstva, Buljubašić je rekao da je racionalna potrošnja važna i da razvijenije zemlje stalno pozivaju građane na uštede, ali da to ne može samo riješiti sistemske probleme.
“Kada govorimo o racionalnoj potrošnji električne energije, vrlo jasno je provjeriti da mnogo razvijenije zemlje Evropske unije, primjera Holandije, Danske, Norveške, pa i Njemačke, u kontinuitetu svoje građane pozivaju na racionalnu potrošnju električne energije. Neke analize u okviru Evropske unije govore da je ta ušteda moguća i do 30 posto. Privreda u tom kontekstu konstantno poziva građane na racionalnu potrošnju električne energije”, rekao je.
Dodao je da uštede jesu moguće, ali da su tek dio šire slike.
“Mogu se napraviti određene uštede, međutim one će biti samo jedan mali djelić, odnosno jedna slagalica u kompletnom ovom mozaiku elektroenergetskog sistema u BiH”, naveo je.
O uvozu struje: “Ne kupujemo pikove, balansiramo proizvodnjom”
Buljubašić je rekao da je tržište električne energije otvoreno te da se određene količine kupuju na tržištu, pri čemu je cilj balansiranje proizvodnje i potrošnje.
“Kada govorimo o pojmu izvoznika i uvoznika električne energije, moramo biti svjesni činjenice da danas imamo otvoreno tržište kada je u pitanju električna energija. Elektroprivreda BiH je najveći otkupljivač električne energije od neovisnih proizvođača u BiH. Tako da mi određene količine električne energije, da bismo zatvorili potrebe naših potrošača, uvozimo i kupujemo na tržištu kada je ta cijena daleko ispod naše proizvodne cijene”, rekao je.
Na pitanje da li se “kupuju pikovi”, odgovorio je:
“Ne kupujemo pikove. Pokušavamo da balansiramo sa našim hidroelektranama i termoelektranama… i nastojimo da održimo ovakav način snabdijevanja i ovakve cijene koje su, ponovno kažem, najpovoljnije u okruženju”.
Buljubašić je upozorio da BiH bilježi rast potrošnje, posebno kod domaćinstava.
“Ono što je jako bitno kazati jeste da smo ne tako davno imali u pikovima maksimalnu potrošnju 650 MWh, sada ta potrošnja dostiže 1000 MWh. Što nam to govori? Govori da smo jako veliki potrošači električne energije. Nažalost, taj trend je posebno izražen kod domaćinstava. U posljednjih deset godina taj trend kod domaćinstava je povećanje i preko 20 posto”, naveo je.
Buljubašić je kazao da ne razumije zašto zakon o električnoj energiji na nivou države još nije usvojen, te da bi takav okvir omogućio važna sistemska rješenja.
“To je najbolje pitanje za političare, odnosno naše parlamentarce. Meni nije jasna činjenica da se ne glasa za jedan takav zakon na nivou države BiH, koji prije svega omogućava osnovu, usnivanje nacionalne državne berze…”, rekao je.
“Tri elektroprivrede nisu ostrva – svi ćemo biti pogođeni”
U nastavku je ponovio stav da se sistem mora posmatrati kao cjelina i da se posljedice eventualnih opterećenja ne mogu izbjeći parcijalnim pristupom.
“Tri elektroprivrede u BiH ne mogu se posmatrati kao ostrvske elektroprivrede. Mi smo jedinstven energetski sistem… Svi će jednako biti pogođeni”, poručio je Buljubašić.
Govoreći o obnovljivim izvorima energije, Buljubašić je rekao da je BiH mogla uraditi više i da se već kasni u odnosu na trendove.
“Mislim da smo mogli jako puno više, a da utrku gubimo – da, slažem se da utrku gubimo…”, kazao je, nabrajajući projekte i prepreke, uključujući administrativne barijere i neusaglašenost propisa.
Rudari: “Ne treba da budu zabrinuti, ali moraju živjeti od proizvedene tone”
U razgovoru se dotakao i statusa rudara, navodeći da je njihov materijalni položaj poboljšan, ali da je ključ održivost proizvodnje.
“Rudari trenutno sa svojim materijalnim statusom mogu biti zadovoljni. Taj status je u posljednje dvije godine značajno povećan… Rudari ne treba da budu zabrinuti za svoju materijalnu egzistenciju, ali treba da budu svjesni činjenice da moraju da žive od proizvedene tone uglja”, poručio je Buljubašić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare