Doktorica nauka, profesorica historije religije i kulture na odjelu za Humanističke nauke na Univerzitetu York u Torontu Amila Buturović gostovala je u emisiji Izvan okvira. Otišla je u Toronto da se bavi arapskom književnošću, a sticajem okolnosti završila je na Institutu za islamistiku.

“Tada sam shvatila da je prisustvo religije u kulturnim tokovima izuzetno jako bitno i sve vrijeme sam učila šta znači biti istovremeno i vjernik i kulturni stvaralac. Vrlo me zanimala ta metafora koju pronalizimo u mističnom jeziku koja odražava našu humanost i i način na koji se prisustvo božanstva u našem iskustvu može interpretirati na jedan vrlo intiman način. Tu je poezija i ljubav jako bitna“, kazala je Buturović.

Ono što vidim da se dešava oko nas je redukcija, smatra ona.

“Redukcionizam jedan cijelog vjerskog iskustva i stavljanje primarnog fokusa na to šta radimo u vanjskom nekom smislu kako izgledamo kao vjernici, umjesto šta vjerujemo i kako se povezujemo sa značenjem koje je iznad nas, kako razumijevamo oko nas, kako razumijevamo okoliš, životinje, koja je ta veza koja nas čini ljudskim bićima, a koja nas stavlja u svemir i tražimo značenja u univerzumu. I ta dogma na izvjestan način stavlja okove na nas, određuje nam kako treba da se ponašamo da bi se smatrali dobrim vjernicima”, istaknula je Buturović.

U emisiji je navela da se islam javio u doba kada je arapsko društvo bilo potpuno razjedinjeno po plamenskim mostovima, i pitanje identiteta je bilo primarno.

“Islam se javlja da porekne sve to, da kaže nemojte se razjedinjavati po pitanju plemskih osnova i identiteta, nego tražite nešto što je veće od vas”, kazala je.

Govoreći o tefsiru, kao o disciplini, kazala je da je to jedan pristup tumačenju Kur'ana koji je jako bogat.

“Pronaći značenje u Kur'anu je smatrati ga živim tekstom, tekstom koji je relevantan za sve periode, za sve one koji ga smatraju svetim pismom, ali istovremeno i prepoznati da neke stvari koje se nalaze u Kur'anu su dio historijskog konteksta koji je neponovljiv. Vrlo često dolazi do prodora novih interpretacija unutar tefsira, koja odgovaraju na nova kretanja i nova pitanja sa kojima se društvo suočava. Tefsir kao diciplina treba da se nastavlja, i nastavlja se”, rekla je.

Sada smo ušli u krizu sekularizma i jednu kirizu sekularnog poredka, napominje Buturović.

“Sekularizam je trebao da odbaci religiju i da preuzme javni prostor. Međutim, to se nije desilo. Religija je vrlo otporna”, istaknula je.