Carinska oluja iz SAD stiže u BiH, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice: Hoće li namjenska industrija preživjeti udar?

Riječ je o industriji koja je godinama gradila poziciju upravo na američkom tržištu.

Podsjetimo, pisma s obavještenjem o uvođenju viših carina do sada je primilo 14 zemalja, uključujući manje izvoznike poput Srbije, Tajlanda i Tunisa. U tim pismima se navodi da će sve dodatne carine koje druge zemlje budu uvele biti pridodane već postojećoj američkoj carini od 25 posto.

Predviđene carine

Trump je najavio da će od 1. avgusta uvesti carine od 25 posto na robu iz Tunisa, Malezije i Kazahstana, 30 posto na robu iz Južne Afrike i Bosne i Hercegovine, 32 posto na uvoz iz Indonezije, 35 posto na robu iz Srbije i Bangladeša, 36 posto na Kambodžu i Tajland, te čak 40 posto na robu iz Laosa i Mjanmara.

Zanimljivo je da je Bosna i Hercegovina „ocarinjena“ po stopi od 30 posto, što je za pet posto manje u odnosu na Srbiju, za koju su predviđene carine od 35 posto.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, u razgovoru za N1 govorio je o posljedicama i mogućim scenarijima za koje BiH treba da se spremi.

Svakako, osvrnuo se i na rješenje koje bi bilo idealno u ovim situacijama.

"Ovo je bilo očekivano, dobili smo upozorenje posljednjih mjeseci i ništa nismo poduzeli. Bilo je nekoliko inicijativa, ali se neke stvari nisu konkretizovale. Dobili smo 30 posto carina i time će biti najviše pogođena namjenska industrija", kazao je Čavalić.

Trend rasta

Dodao je kako je posljednjih godina namjenska industrija imala trend rasta na američkom tržištu.

"Ovo je jako loša vijest. Mislim da je vrijeme da djelujemo i da pokušamo kroz bilateralne odnose da riješimo ovo pitanje. Građani će osjetiti samo indirektne posljedice. Pad izvoza u SAD može da znači manji potencijal plata, kao i zaposlenosti naših radnika. Sve to utiče na život građana."

Čavalić je u razgovoru za portal N1 kazao i najbolje idejno rješenje kako BiH ne bi došla u krizu:

"Mi treba da spustimo carine. Da budu carine za uvoz proizvoda iz Amerike na nula posto, uz zahtjev da se ukinu ovih 30 posto carina na naše proizvode. Imamo samo tu opciju djelovanja. Nema smisla da vodimo trgovinski rat sa SAD-om. Kao što sam rekao, najviše će biti pogođena namjenska industrija, naoružanje. Također i neki proizvodi prerađivačke industrije. Ovo nije sekundarno tržište pa da izvodimo proizvode tamo gdje nismo konkurentni. Sada i to gubimo", kaže Čavalić.

Vrijednost izvoza i uvoza

Vrijednost izvoza iz BiH u SAD u prošloj godini iznosila je više od 230 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 190 miliona. Najveći izvoz odnosi se na oblast namjenske industrije koja čini više od 60% ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM, zbog čega će ovaj sektor podnijeti i najveći teret. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

BiH je nekad proizvodila više od polovine municije koju je koristila bivša Jugoslavenska vojska, velikim dijelom u državnim tvornicama u i oko Goražda. Raspadom Jugoslavije nestao je glavni kupac Goražda, podsjeća The New York Times.

Ginex, lokalna kompanija koja proizvodi inicijalne kapsule koje se koriste u municiji, poznate kao kapisle, zaustavila je planove za širenje dok ne bude jasno kolika će carina biti na njezin izvoz u Ameriku.

"To bi zaustavilo sav naš izvoz", rekao je prije nekoliko mjeseci Demir Imamović, marketinški menadžer Ginexa, referirajući se na početno povećanje carine. Čak i revidirana stopa od 10 posto, više nego dvostruko uvećanje prethodne stope, riskira odbijanje američkih kupaca, rekao je.

Kompanija je odgodila svoje planove za povećanje broja zaposlenih na oko 1.100 sa sadašnjih 850 kako bi odgovorila na potražnju američkih proizvođača municije, pojasnio je tada.

Propuštena šansa

Suad Ećo, predsjednik Udruženja poslodavaca i predstavnik grupacije drvne industrije, za N1 je kazao kako smo propustili šansu da prolongiramo i umanjimo carine.

"Mislim da će ovo utjecati na firme, ali i građani će indirektno osjetiti. Bile su najave da će se ovo prolongirati. Propustili smo šansu da pregovaramo i da time prolongiramo i umanjimo carine. Teško da neka kompanija ovo može sama da prevaziđe. Osim namjenske, i drvna industrija će biti jako pogođena", kazao je Ećo za N1.

Naveo je i kako ćemo posljedice osjetiti u jako kratkom vremenskom periodu:

"Pojedine firme su svoje strategije usmjerile ka američkom tržištu. Postat ćemo jako skupi kao proizvođači. Neće dolaziti do rezultata. Pogođen će biti i IT sektor. Izgubili smo šansu da u pregovorima ukinemo carine. Neće dolaziti do poskupljenja za građane BiH. Ovdje će se sada javiti ponuda za bh. tržište. Veća ponuda dovodi do konkurencije, ali i pada nekih cijena", kaže Ećo za N1.

No, kako su ranije iz Vanjskotrgovinske komore za N1 kazali, BiH nema veliki obim razmjene sa SAD-om i on iznosi svega jedan posto.

"Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerom direktno, ali najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koji je carinjen po stopi od 12%, a od sada će biti opterećen po carinskoj stopi od 35%. Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije, i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme", naveli su.

Vrijeme za djelovanje

Potom su dodali:

"To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća. Najveće posljedice bit će za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imaćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale", zaključili su u odgovoru za N1.

Jasno je da carine Donalda Trumpa nisu samo brojke na papiru, one su realan udarac bosanskoj ekonomiji, prijetnja radnim mjestima i budućnosti industrija koje su godinama gradile svoj glas u svijetu. Dok vlasti ne pronađu konkretna rješenja, posljedice će osjećati ne samo fabrike i preduzetnici, već i svaki građanin Bosne i Hercegovine. Vrijeme za djelovanje je sada jer čekanje samo produbljuje rupu u kojoj se nalazimo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad