Jimmy Carter, bivši predsjednik SAD-a preminuo je u nedjelju u 100. godini. Njegova politička karijera je nesumnjivo bila bogata, a iz nje se može izdvojiti i da je pratio dešavanja u Jugoslaviji, a pogotovo u Bosni i Hercegovini sa fokusom na ratna dešavanja.

Carter je u penziji proveo 43 godine, ali je za to vrijeme imao i nekoliko mirovnih misija. Djelovao je kao posrednik u međunarodnim krizama na Hitiju i u Sjevernoj Koreji te je uživao poštovanje zbog svojih pregovaračkih vještina.

Carter u BiH doputovao sredinom decembra 1994. godine

Tako je i 1994. godine dolazio čak i u Bosnu i Hercegovinu kako bi posredovao za četveromjesečni prekid vatre u ovoj državi, a kako bi se poslije “nastavilo raditi na trajnom zaustavljanju rata”.

Nakon dugih razgovora sa zvaničnicima Bijele kuće i Ujedinjenih nacija, Carter je zatražio odobrenje predsjednika Clintona za putovanje u Bosnu i Hercegovinu.

Putovanje mu je odobreno, a Clintonova administracija je dogovorila da se delegacija Carter centra preveze vojnim avionom iz Njemačke u Zagreb, a zatim avionom UN-a u Sarajevo.

Bivši predsjednik SAD-a i nobelovac Jimmy Carter preminuo u 100. godini

Tako je prije dolaska u BiH Carter u Zagrebu održao razgovore s Franjom Tuđmanom, tadašnjim predsjednikom Hrvatske, šefovima UNPROFOR-a, a i specijalnim predstavnikom UN-a u tadašnjoj Kontakt grupi.

Ratni zločinac Karadžić Carteru poklonio gusle

Osim sa srpskim i hrvatskim, Carter je tokom posjete BiH obavio konsultacije i sa bosanskim liderima.

Po dolasku u BiH Carter se sastao sa tadašnjim predsjednikom Republike Srpske i ratnim zločincem Radovanom Karadžićem koji je Cartera i pozvao u posjetu sredinom decembra.

“Nagovorio je Karadžića da prihvati plan Kontakt grupe i prekid vatre. U Sarajevu se 20. decembra 1994. potom sastao i sa članovima Presjedništva BiH. Tokom 1995. Karadžić je pisao nekoliko pisama Carteru bezuspješno ga pokušavajući nagovoriti na novu posjetu Palama. Carter se nikada nije vratio u BiH, a Karadžić je ostao u iliziji da ga je on mogao spasiti ‘samo da američka Vlada i Kontakt grupa nisu intervenirali da ga odgovore od putovanja u BiH'”, piše Historiografija.ba.

Prilikom susreta Karadžić je Carteru poklonio gusle, a ta posjeta je obilježena brojnim kontroverzama. O njoj su izvještavali i svjetski mediji pa je tako New York Times, između ostalog, napisao da “je Carter poručio da su u SAD-u pogrešno razumjeli Srbe u BiH”.

Negodovali iz Bijele kuće

Zatim ovaj list dodaje da je Carter naveo i to da je potrebno nastaviti priču o provedbi mirovnog plana Kontakt grupe, a kojeg su pripremile Sjedinjene Američke Države, Rusija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija – prvobitno je predstavljen kao ultimatum “uzmi ili ostavi” i u julu ga je bosanska strana prihvatila.

Prema tom planu 51 posto teritorije bi pripalo takozvanoj muslimasko-hrvatskoj federaciji, a 49 posto Srbima uz napomenu da bi se morali odreći oko trećine onoga što trenutno imaju, pisao je tada New York Times.

Međutim, ubrzo nakon toga, administracija tadašnjeg predsjednika Billa Clintona odbacila je Carterove tvrdnje da Srbi u BiH žele mir i da su pogrešno shvaćeni u SAD-u.

Carter je tokom posjete BiH nastojao održavati redovne kontakte sa Washingotonom.

“Dogovorili smo se da, dok je na snazi prekid neprijateljstava, pregovaramo o potpunom mirovnom sporazumu uz prijedloge kontakt grupe kao osnovu za pregovore o svim tačkama”, obavijestio je tada Carter Bijelu kuću o svom dogovoru sa Srbima.

Ipak, iz gore napisanih redaka jasno je da je Bijela kuća negodovala zbog izjava i rezultata njegovog putovanja u tada ratom pogođenu državu.

Tako su se iz Bijele kuće javno usprotivili određenim Carterovim izjavama poput i one da su Srbi spremni za mir.

“Bosanski Srbi su agresori u ovom ratu. Mislim da je američki narod imao priliku da vidi šta se dešava na terenu i da sagleda obje strane priče”, rekla je tadašnja glasnogovornica Bijele kuće Dee Dee Myers.

Rat u BiH se nastavio sve do 1995. godine

Na to je reagovao i glasnogovornik State Departmenta Michael McCurry, koji je tokom brifinga za novinare kritikovao ponašanje bosanskih Srba, a nakon toga je samo kratko poručio: “Naše mišljenje o tome je dobro poznato”.

Na kraju je važno istaći da plan Kontakt grupe i mirovne inicijative koje su dogovarane kroz njega nisu “urodile plodom”. Rat u BiH je nastavljen i završen je 1995. godine kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje