Čengić: Ljudi koje plaćamo su nam rekli da kamere u tramvajima rade, a direktor GRAS-a podnio ostavku jer više nije imao kud

Čengić se na početku razgovora osvrnula na snagu i zrelost nove generacije koja je izašla na ulice.

"Mnogi su, u stvari, mislili da oni mogu samo satima da rolaju, ali oni mogu satima i da hodaju i da budu vrlo konkretni i glasni u namjeri da nešto promijene u ovoj zemlji prije svega, i da kažu da ne pristaju na to da im životi budu u opasnosti, ali da žele zapravo mnogo više od toga. Dakle, desilo se nešto što je bilo okidač, kao i u svakoj drugoj sličnoj situaciji. Ovo je stvarno pretragična situacija koju smo imali, pretragičan događaj. Ali za ovakve stvari uvijek mora biti neki okidač. Nekad i ne bude tako strašan kao ovo što se nama desilo 13. februara, ali djeca su stvarno sjajna", istakla je Čengić.

Dodala je kako se posebno divi njihovom zajedništvu i odsustvu sujete:

"Prvo, divim se njihovoj upornosti, divim se odsustvu sujete. Gledala sam ih kod vas i na još nekim televizijama. To da oni kažu: 'Ja nisam organizator, ali ja sam imao neke zahtjeve pa sam ih kazao glasno pa su me podržali. Ja nisam organizator, ali sam najglasniji.' Onda dođe neki dječak koji kaže: 'Ja sam organizator, ja sam organizovao moju školu, ali ima jedna djevojka koja je pametna.' Dakle, beskrajno se divim tom odsustvu sujete među njima i tom nekom međusobnom uvažavanju. Baš sam sretna. Dobro smo mi odgojili tu našu djecu. Koliko god smo se mi nekako žalili da su nam i ovakvi i onakvi, pokazalo se da smo zapravo potpuno pogriješili."

Čengić naglašava da mladi vrlo pažljivo prate društvene procese, čak i kada se čini da su fokusirani samo na svoje telefone.

"Mi mislimo da oni, kad bulje u mobitele, samo igraju igrice. Oni čitaju i slažu neke kockice u glavi i vrlo, vrlo pažljivo slušaju. Dakle, iz njihovih izjava za medije se jasno vidi šta njih vodi. Njih vodi neka socijalna pravda. Oni se vode iskustvima svojih roditelja. Par njih sam upratila koji u kratkim izjavama za medije govore o lošim iskustvima svojih roditelja sa zdravstvom, sa nekim socijalnim pravima. I prije nekoliko dana ste imali – jedan od njihovih zahtjeva je bio ne socijalna pravda, ali socijalna karta, besplatan prevoz, čini mi se, za sve one koji su u stanju socijalne potrebe i tako dalje. Dakle, oni vrlo, vrlo jasno detektuju gdje su problemi", smatra naša sagovornica.

Promjene u društvu i odgovornost vlasti

Na pitanje o mogućnosti značajnijih promjena u bosanskohercegovačkom društvu nakon ovog talasa pobune, Čengić kaže da želi vjerovati u bolje sutra.

"Pa, u principu, vrlo je teško nekako biti optimista nakon 30 godina ili 20 godina pokušaja da promijenite vlast, da ih natjerate da budu odgovorni i tako dalje, ali ja sam odabrala i stvarno želim da vjerujem da nam se mogu desiti dobre stvari, da se mogu desiti promjene na bolje. Radi se o dvije stvari. Važno je da vlast shvati da nije potpuno zaštićena, da nije nesmjenjiva, da te fotelje i te pozicije i taj javni novac – da shvate da to nije njihovo privatno vlasništvo i da, koliko god oni izbjegavali komunikaciju s medijima, javna izlaganja i tako dalje, to neko prati i jako dobro zna šta se događa. To je jedna stvar", navela je Čengić te kao drugu važnu stvar istakla svijest građana o "moći ulice":

"I druga stvar – da građani shvate da mogu izaći na ulicu i tražiti odgovornost, tražiti promjene. Možda to do sada nije bilo, Bog zna kako, uspješno, ali također moramo se sjećati da mi širom Bosne i Hercegovine imamo neka ovakva okupljanja građana ili neke građanske akcije. Krenite od, ne znam, 'karton revolucije', od borbe za zabranu gradnje mini hidroelektrana i tako dalje, i tako dalje. Do toga da smo došli do ovog u Sarajevu – da je nakon dva ili tri dana protesta mladih ljudi vlada podnijela ostavku. Šta će dalje biti s tom vladom? Hoće li ona ostati u tehničkom mandatu ili neće? Hoće li biti promijenjena mjesec dana pred izbore? O tome možemo razgovarati. To je druga tema, drugi problem, ali je važno da ljudi u politici shvate da se njihov rad prati."

Čengić ističe i ulogu novih izvora informacija.

"I treća vrlo važna stvar – ono što se otvorilo na društvenim mrežama, izvori informacija. Informacije koje su podijelili ljudi koji imaju pristup nekim informacijama kojima pristup nemamo čak ni mi iz medijske zajednice, su također otvorile dodatni prostor da se prati rad vlasti, institucija, pojedinaca i tako dalje. I mislim da je ovo za sve nas vrlo važno. Čak i nije više ključno kako će završiti, iako treba držati pažnju na svim procesima koji će se sada dešavati u institucijama sistema vlasti, prvenstveno u Kantonu Sarajevo, ali i na drugim nivoima. Međutim, ovo su nam sve jako, jako važne lekcije i ove mlade ljude treba podržati da istraju u svojim zahtjevima", kazala je Čengić.

Problem imenovanja i rada javnih preduzeća

Govoreći o ostavci direktora GRAS-a Senada Mujagića i stanju u tom preduzeću, Čengić je bila vrlo jasna u ocjeni odgovornosti.

"Mnogo je loših stvari koje smo saznali nakon ovog nesretnog događaja. Ali, kako bih vam rekla, nažalost, nije pretjerano novo. Mi znamo da od 1996. godine, od prvih parlamentarnih izbora nakon uspostave mira, ljudi olako ulaze i olako prihvataju javne funkcije. Direktor GRAS-a je, po mom slobodnom mišljenju – izvinjavam se čovjeku ako ga vrijeđam – potpuno olako prihvatio poziciju direktora GRAS-a. To što smo mi slušali njegovu emotivnu izjavu neki dan, na rubu suza, da njegova djeca čitaju natpise i slično… Gospodine, oprostite, ali vi ste, nadam se, zdrave pameti prihvatili poziciju direktora javnog preduzeća GRAS. Preduzeća za koje i ptice na grani znaju da je u ogromnim problemima. I vi sada kažete: vozilo preduzeća čiji sam ja direktor ubilo je jedno dijete. Vi to kažete, ali očito ne shvatate kolika je odgovornost na vama. Vi kao direktor ste odgovorni i za servisere, i za vozila na cesti, i za prugu, i za sve drugo. Ljudi ulaze i prihvataju pozicije nerazmišljajući o odgovornosti. Na isti način ljudi prihvataju pozicije ministara, ministrica, premijera, predsjednika, upravnih i nadzornih odbora", naglasila je Čengić.

Dotakla se i rada pravosuđa u ovom slučaju.

"Ono što se dodatno osvjetljava kao problem su tužilaštva. Ovo što se desilo sa Tužilaštvom Kantona Sarajevo, koje je bilo spremno da predloži pritvor za vozača autobusa, a da nije pregledalo ključne dokaze poput videokamere iz tramvaja ili videokamera sa okolnih zgrada i tužilaštvo koje je reklo da je izuzelo snimak kojeg uopšte zapravo nije. Ljudi ne vode računa o formulacijama. Mogli su kazati: izuzeli smo disk, sad ćemo ga pregledati. Kome je uopšte moglo pasti na pamet da ta kamera ne radi, pritom ne radi tako dugo?", upitala je Čengić.

Zatim je navela i da je vlast ubjeđivala građane da kamere u javnom prijevozu rade i nakon ubistva Denisa Mrnjavca u tramvaju, ali i niza drugih nemilih događaja.

"Dakle, mi jesmo povremeno mogli vidjeti u nekim vozilima fotografije džeparoša koji 'operišu' u javnom prijevozu. I kao, razmišljate o tome, pa čekajte, rekli su da ima ili neki videonadzor ili da će biti neki zaštitar, ali dobro, pomislite da se u toj gužvi možda kamera i ne može vidjeti. Međutim, nama su ljudi koji su plaćeni iz budžeta koji mi punimo, koji su imenovani da obavljaju neku funkciju za nas, rekli da to radi. I mi bismo im trebali vjerovati. Ali smo sada došli u situaciju da smo se nakon ove nesreće, podijelili kao društvo nekako u dvije grupe, kao ko je sad za djecu, ko je protiv djece, ko je za poziciju, ko je za opoziciju", navela je Čengić.

Politička podobnost i odgovornost pojedinca

Iako se društvo podijelilo, Čengić smatra da odgovornost ne smije imati stranku.

"Ne mogu da vjerujem da postoji simpatizer bilo koje političke partije u ovoj zemlji ko ne traži odgovornost. Možete navijati za koju god političku partiju hoćete, ali morate od svakog tražiti odgovornost. Pa da svoje vlastite pošaljete na mjesto ministra ili ministrice, tražite javnu, političku, društvenu, finansijsku i svaku drugu odgovornost. I druga stvar – ovdje se, barem u Kantonu Sarajevo, takvom brzinom smjenjuju vlasti i koalicije da ne postoji politička partija koja nije odgovorna, barem u nekom periodu. A zapravo se stvari samo nadovezuju jedne na druge. Čak i mladi koji protestuju stalno naglašavaju da su ovi protesti protiv svih političkih partija. Dakle, da oni nisu ničiji simpatizeri i da ne postoji niko ko ne snosi barem dio odgovornosti za sve ovo što nam se danas dešava. Bio je jedan političar prije dosta godina koji je izjavio: 'Od ponedjeljka pravna država.' Mislim, nema tog ponedjeljka. Pravna država mora stalno da postoji", mišljenja je Čengić.

Posebno je kritikovala opravdanja "naslijeđenim problemima".

"Ono što mi prečesto čujemo, ne samo od političara nego i od direktora na različitim pozicijama, jeste: 'Ali to su oni prije.' Ma nema veze koji su. U ovom trenutku vi ste direktor ili direktorica tog javnog preduzeća, ustanove ili institucije i vi ste odgovorni. Možda niste direktno potpisali neku odluku, ali ste odgovorni da institucijama nadzora i kontrole predočite sve ono pogrešno što ste našli, što ste vidjeli, što ste uočili. I to se zove odgovornost. Ako to prešutite, ne možete govoriti: 'To su oni prije mene.' To smo gledali i u Direkciji za autoceste, sjećate se prije par mjeseci kad smo pričali o 500 miliona koji su nestali", navela je Čengić te prokomentarisala i priču o manjku stručnih kadrova:

"Mislim da imamo mnogo stručnih ljudi. Pogledajte privatne kompanije. Mi imamo širom Bosne i Hercegovine ogroman broj privatnih kompanija koje sve što proizvedu izvoze, koje posluju dobro. Pogledajte poslovne rezultate kompanija – mi imamo pametnih, sposobnih ljudi i uspješnih kompanija. Nego je proteklih godina politika učinjena tako prljavom da ljudi bježe od javnih pozicija, a, boga mi, imate političke partije koje ni ne traže te stručne ljude, nego uzimaju podobne, i to se već pretvorilo u pravilo. Bitno je da je neko 'naš', bitno je da je neko iz naše političke partije."

Vratila se još jednom na slučaj direktora GRAS-a.

"I evo sada se opet vratimo na slučaj GRAS-a. Kaže direktor GRAS-a da je on 'dijete GRAS-a' i da je bio šef autobusnog saobraćaja prije nego što je postao direktor. Tu su te olake procjene: 'Ja sam bio direktor jednog odjela u GRAS-u, zašto ja ne bih mogao biti direktor?' Kako mi kažemo – kad neko ne zna koliko ne zna, pa misli da zna. Eto, otprilike tako. Mislim da pogotovo među političkim partijama koje su prilično odrođene od javnosti ti najuži krugovi bliski rukovodstvu hrane jedni druge: 'Ti to možeš, zašto ti to ne bi?' I tako se stvara mreža podobnih kadrova koji situacije u zemlji pokazuju da uopšte nisu tako sposobni, ali zahvaljujući političkoj podobnosti dolaze na odgovorne pozicije", konstatovala je Čengić.

Smatra da je Mujagić podnio ostavku na mjesto direktora GRAS-a jer više nije imao opcija.

"Generalni direktor je podnio ostavku. Podnio je ostavku peti ili šesti dan protesta, kad više stvarno nije imao kud. I podnio je ostavku, gotovo plačući pred kamerama. Prema mom mišljenju, to je krajnje neodgovorno. Šta je s linijom rukovođenja i komandovanja? To se tako zove u vojsci, ali je isto u svim preduzećima. On jeste bio emotivan, bio je na dženazi, izrazio je saučešće, nazvao je oca, njegova djeca gledaju, ali u toj izjavi nema mjesta emocijama. Jedino što smo očekivali jeste da kaže: 'Nisam dovoljno dobro radio svoj posao, podnosim ostavku i stojim na raspolaganju svima kojima treba bilo šta. Ne izlazim iz GRAS-a, nego ostajem tu i predočit ću svim kontrolnim institucijama sve što je potrebno.' Dakle, nema mjesta pojačanim emocijama u trenutku kada je neophodna pojačana odgovornost", smatra naša sagovornica.

Budućnost vlade i uloga medija

O sudbini Vlade Kantona Sarajevo nakon pada, Čengić navodi:

"Mi vladu imati moramo. Neko mora potpisivati odluke, akte, plaćanja i tako dalje. Ko će biti vlada do izbora u oktobru sada više nije presudno. Možda i nije loše da ova vlada ostane u tehničkom mandatu jer to nije dug period. U maju se raspisuju izbori, onda kreće kampanja, godišnji odmori u institucijama… Dok vi imenujete novu vladu, dok ona preuzme dužnost, bojim se da bismo stvorili još veći haos do izbora. Meni lično ne bi smetalo da ova vlada ostane u tehničkom mandatu do oktobra, ako će raditi pošteno i odgovorno. A nadam se da ih je ovaj događaj i sve što ga je pratilo možda probudilo i povećalo njihovu odgovornost, iako, kad pogledam pojedine njihove statuse na društvenim mrežama, vidim da nisu baš mnogo naučili."

Apelovala je i na odgovornost medijske zajednice.

"Za mene bi bilo mnogo važnije da u ovom periodu do izbora mediji iskoriste sve kapacitete da pomognu građanima da razluče informacije koje dolaze od političkih partija – šta je tačno, šta nije, šta je spin, šta je lažna informacija. Imamo potpuni haos u javnom prostoru – optužbe, prigovore, spinove, plasiranje lažnih informacija. Ljudi su pod pritiskom. Jedna gospođa mi je rekla da je sada strah da uđe u tramvaj. Ljude je strah da pređu ulicu, iako semafor radi. Mi u medijima moramo biti odgovorniji nego inače. Moramo paziti kakva pitanja postavljamo i ne dozvoliti da budemo kanal putem kojeg će političke partije zavoditi građane. Moramo pomoći građanima da razumiju šta je istina, šta se stvarno desilo i čija je odgovornost", istakla je Čengić.

Shodno svemu navedenom, savjetovala je građanima kako bi se trebali ponašati na izborima, tačnije, kome da daju svoj glas.

"Ja se stalno vraćam na to – mi u Bosni i Hercegovini, između ostalog, imamo tu sreću da imamo otvorene kandidatske liste. Pa barem možemo pažljivije čitati te kandidatske liste, raspitati se malo o ljudima koje poznajemo. Danas svi svakog pratimo na društvenim mrežama. I to je također važna stvar. Ljudi treba da vode računa o tome ko nešto govori, zašto to govori i zašto baš sada. Šta bi mogao biti interes te osobe da priča baš o tome. Ja kao novinarka imam jedini interes da zamolim građane i građanke da, kada prate medije, to rade pažljivije. Da gledaju ko šta govori i zašto govori. Da vode računa da neko možda ima i neke prikrivene pozicije ili uloge. Da ne vjeruju nikome apriori. To što vam je neko komšija ne mora značiti da, kada se pojavi kao političar, nema neki sasvim drugi cilj. Treba biti oprezan. Ne u strahu, jer strah blokira razum, nego oprezan i svjestan vlastitog interesa. Ne možete vjerovati političaru koji vam kaže 'mi smo najbolji na svijetu', a vi vidite da vam je novčanik prazan, frižider prazan, stomak prazan. Nešto tu nije u redu. Vidite da su ulice prljave, da gradski prevoz ne radi, da vam ne odvoze smeće. Prijateljica vam kaže da je u katastru potpuni haos. A neko vam govori da je sve u redu. Očigledno nije", kazala je Čengić.

Epilog istrage i važnost prijave nepravilnosti

Na kraju, Rubina Čengić je izrazila zabrinutost tokom same istrage.

"Iskreno da vam kažem, još sam konsternirana spoznajom da kamere u tramvaju nisu radile i zabrinuta sam kako će se istraga dalje odvijati. Voljela bih da pravda bude zadovoljena i da odgovorni budu kažnjeni. Ali ako ne možemo doći do potpune istine o tome šta se desilo tog 12. februara, bilo bi važno da ovaj događaj kod svih nas proizvede povećani stepen odgovornosti, pogotovo kod onih koji prihvataju visoke i odgovorne pozicije u javnim preduzećima i institucijama. Da se više nikada ne desi da tramvaj koji nije opremljen kamerom i svim što mora imati izađe na šine. Bolje da idemo pješice nego da koristimo neispravna vozila. Voljela bih da svaki vozač i vozačica prije preuzimanja smjene provjeri da li sve radi, i ako ne radi – da kaže: 'Ja danas neću voziti.' Da građani budu obaviješteni. Prečesto gledamo autobuse i trolejbuse koji ostanu pokvareni na cesti", navela je te pozvala građane da ne šute:

"Ovo je samo jedan primjer. Ali isto tako – ako je ljekar grub prema vama, nemojte šutjeti. Napišite, prijavite. Ako ne znate ime, napišite smjenu ili ordinaciju. Ne smijemo prešućivati loš rad. Ljudi se plaše, boje se odmazde. Ali kada bi svi prijavljivali nepravilnosti, ne bi bilo prostora za odmazdu. Već sada vidimo da, ako kažete da ćete nešto objaviti na društvenim mrežama, to nekad ima veći efekat nego da zovete inspekciju. A posljednjih dana smo imali i uhapšene inspektore. Dakle, ni kontrolne institucije ne rade uvijek svoj posao. Možda zvuči kao da previše vjerujem u društvene mreže, ali moramo prestati štititi one koji ne rade svoj posao kako treba."

Podržala je i skup srednjoškolaca u Brčkom u čast stradalog mladića Erdoana Morankića u strašnoj tramvajskoj nesreći.

"I to mi je jako važno. Važno je da se mladi sretnu, okupe i razgovaraju. Iz svakog takvog okupljanja mora izaći nešto dobro – ako ništa drugo, povezivanje među njima, nova prijateljstva, razmjena iskustava. Oni grade svoje mreže koje ne bi gradili bez tih okupljanja. Jedna djevojčica u Tuzli je divno rekla: 'Mi nismo izašli da protestujemo protiv nekoga. Mi smo izašli da izrazimo solidarnost s porodicom poginulog momka i s djevojčicom koja je u bolnici.' Solidarnost i podrška su sasvim dovoljne. Naša solidarnost, solidarnost među običnim ljudima, mora proizvesti povećani stepen odgovornosti kod onih koji su se olako prihvatili pozicija vlasti i upravljanja javnim preduzećima. Jer će znati – danas su pod jednim prozorima, a sutra mogu biti pod drugim", poručila je Čengić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad