Oglas

CEPA: Sigurnosna arhitektura Balkana u neizvjesnosti, mješoviti signali iz SAD-a

author
Igor Spaić
14. mar. 2025. 18:55
PLAKATI DONALD TRUMP
Asocijacija Elektronskih Medija | Asocijacija Elektronskih Medija

Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa mogao bi “izazvati kompletnu sigurnosnu arhitekturu Zapadnog Balkana, koju su Sjedinjene Američke Države stvorile i u koju su ulagale diplomatski, politički i vojni kapital kako bi je očuvale”, navodi Centar za analizu evropske politike (CEPA). U analizi se ističe da bi “brzi i laki dogovori između Trumpa i favoriziranih lokalnih grupa koje traže političke i ekonomske koristi mogli uzrokovati prve pukotine u sistemu”.

Oglas

CEPA navodi da je Washington igrao “ključnu ulogu u oblikovanju sigurnosne arhitekture Zapadnog Balkana”, te da to uključuje Dejtonski mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini, koji, “uprkos stalnim izazovima od strane secesionističkih snaga, i dalje ostaje ključni okvir za očuvanje teritorijalnog integriteta zemlje”.
SAD su također odigrale ključnu ulogu u podršci Kosovu u njegovoj borbi za nezavisnost tokom i nakon rata 1998-1999. godine, kao i u ublažavanju kasnijih međuetničkih tenzija u Sjevernoj Makedoniji.

Time je Washington uspostavio sveobuhvatnu regionalnu sigurnosnu arhitekturu i radio na očuvanju mira i sigurnosti kroz doprinos prisustvu NATO-a na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, kao i nametanjem sankcija onima koji ugrožavaju mir i stabilnost, ponajviše Srbiji”, navodi se.

Ekonomske koristi za one koji podržavaju Trumpa


U analizi se ističe da se lideri Srbije, bh. entiteta Republike Srpske (RS), Sjeverne Makedonije, pa čak i Albanije možda nadaju da će njihova podrška Trumpu sada donijeti političke i ekonomske koristi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjendik RS Milorad Dodik “očekuju da će američka vanjska politika postati više usmjerena ka Srbiji i srpskim interesima, vjerujući da su prethodne administracije favorizirale Bošnjake i (kosovske) Albance nauštrb njihovih nacionalnih interesa”.

"Nadaju se da će svoje lične veze s Trumpovom administracijom pretočiti u konkretne političke koristi u vezi s Kosovom i Bosnom i Hercegovinom", piše CEPA.

Međutim, navodi da je, kratkoročno, glavna korist koju lokalni lideri mogu očekivati od SAD-a ekonomske prirode.

Tokom mandata Joe Bidena su članovi Trumpove porodice pokazali interes za investicije u nekretnine širom regiona, posebno duž albanske obale i ostrva te u centru Beograda. Ovi poslovni poduhvati dodatno su učvrstili odnose s aktuelnim vladama Albanije i Srbije.

Oglas

“Prezir” prema Kurtijevoj politici


Ističe se da će i uloga Richarda Grenella, Trumpovog predsjedničkog izaslanika za specijalne misije, također biti značajna - “Grenell je izgradio snažne odnose sa srpskim političkim i ekonomskim elitama, podržavao staru političku garnituru u zemlji i izražavao nezadovoljstvo kosovskim premijerom Albinom Kurtijem”.

Navodi se da bi "prezir trenutne administracije prema Kurtijevoj politici" mogao “poslužiti kao osnova za ponavljanje historije: 2020. godine SAD su ohrabrile opoziciju da podnese prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Kurtiju, što je rezultiralo padom njegove prve vlade”.

Iako je Kurti proamerički orijentisan, pokazao je veću nezavisnost u odlučivanju u odnosu na neke ranije kosovske lidere i posebno je oprezan kada je riječ o postizanju sporazuma sa Srbijom”, piše CEPA.

Ako Kurti bude smijenjen s funkcije, Bijeloj kući bi moglo biti lakše da posreduje u još jednom “mirovnom sporazumu” između Srbije i Kosova, slično kao što se desilo tokom prve Trumpove administracije 2020. godine. Stara politička elita na Kosovu, zajedno sa Vučićem u Srbiji, uvijek je bila sklonija sklapanju sumnjivih dogovora, posebno kada su uz njih dolazile značajne ekonomske koristi”, dodaje se.

Amerika (za sad) ostaje posvećena statusu quo u BiH


U Bosni i Hercegovini, Dodik također očekuje povoljniji tretman od Trumpa. Kako piše CEPA, to uključuje ponovnu integraciju u šire ekonomske tokove, što je ozbiljno ograničeno američkim sankcijama koje su uvedene protiv članova njegove porodice, poslovnih saradnika i njega lično.

Zanimljivo je da je Dodik dodan na listu sankcija samo nekoliko dana prije početka Trumpovog prvog mandata i da se od tada tamo nalazi. To može djelimično odražavati manje bliske veze između njega i američkih političkih krugova u poređenju s Vučićem, ali sada možda računa na to da će ili predsjednik Srbije ili mađarski premijer Viktor Orban, njegov ključni saveznik u EU, zagovarati njegove interese u Bijeloj kući”, navodi se.

Ističe se da, za sad, “SAD ostaju čvrste u svojoj posvećenosti očuvanju trenutnog statusa quo i otvoreno se protive pokušajima podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma” - što je isti stav koji su zauzimale i tokom Trumpovog prvog mandata.

Međutim, posljednjih sedmica SAD su poslale mješovite signale: odbile su potpisati zajedničke izjave u znak podrške potezima visokog predstavnika, iako je državni sekretar Marco Rubio prozvao destabilizirajuće snage u Republici Srpskoj”, piše CEPA.

Nadalje, navodi se da je Dodikov sin tvrdio da promjene granica možda nisu potpuno isključene za Washington.

CEPA navodi da, s obzirom na trenutnu političku klimu i presudu protiv Dodika, “ova tvrdnja bi mogla biti blef s ciljem testiranja reakcija”.

Oglas

Rizik za sigurnosnu arhitekturu Balkana


Sve dok su SAD preokupirane ratom u Ukrajini i situacijom na Bliskom istoku, Zapadni Balkan neće biti visoko na njihovoj vanjskopolitičkoj agendi u smislu bilateralnih ili nacionalnih pitanja. Također, malo je vjerovatno da će se SAD potpuno vojno povući iz regije”, navodi CEPA, te iznosi podatak da se trenutno na Kosovu nalazi oko 600 američkih vojnika, a da NATO štab u Sarajevu predvodi američki komandant.

Iako je moguće smanjenje američkog prisustva u KFOR-u, malo je vjerovatno da bi to značilo zatvaranje baze Camp Bondsteel, najvećeg američkog objekta u regiji, koji Washingtonu pruža izuzetno geopolitičko uporište u Evropi.

Međutim, ističe se da, iako bi američki doprinos KFOR-u lako mogli nadomjestiti saveznici (posebno Turska), “izostanak američkih trupa na terenu – i u praktičnom i u simboličkom smislu – bio bi osjetan i iskorišten od strane vanjskih sila”.

Pravi rizik leži u mogućnosti da SAD nenamjerno počnu rastavljati sigurnosnu i političku arhitekturu koju su decenijama gradile i održavale na Zapadnom Balkanu. Vođen Trumpovom željom za brzim uspjesima i angažmanom s lokalnim liderima koji mu se dive, ovaj proces bi mogao stvoriti prve pukotine u tom sistemu, posebno u Kosovu i Bosni i Hercegovini”, upozorava CEPA u analizi.

Te bi pukotine sigurno bile iskorištene i zloupotrijebljene od strane lokalnih i vanjskih aktera, što bi na kraju moglo imati neželjene i potencijalno ozbiljne posljedice za Evropu”, dodaje se na kraju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama