Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, komentarisao je za N1 kandidatski status BiH koji će im EU najvjerovatnije danas i zvanično dodijeliti. Kazao je kako BiH neće imati vidljive benefite od toga.

Bosna i Hercegovina je na korak do kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji. Koliko je značajan ovaj dan za BiH? Ćerimagić kaže da BiH i njeni građani neće imati benefite od toga.

“Neće nam biti lakše putovati, niti pristupiti značajnim sredstvima EU, naša roba će teško dolaziti na tržište EU. Ako uzmemo primjer Sjeverne Makedonije koja je dobila status kandidata 2005, vidimo koliko taj proces još traje. Iste godine je i Hrvatska dobila taj status, ali su ušli u EU i tamo su već deset godina. Promjena politike prema Zapadnom Balkanu možda i bude izražena u konkretnoj podršci pa da se onda promijeni dinamika procesa u BiH”, kaže.

Dodao je kako je BiH trebala dobiti status dobiti prije 12 godina zajedno sa Crnom Gorom.

“Zbog loše procjene EU nije nam dozvoljeno. Kandidatski status ne nosi velike benefite. Postavlja se pitanje da li EU želi ovim ohrabriti političare da rade na tim reformama. Nakon ovog koraka, koji je iskorak EU prema BiH, je očekivati da se nastave i da dobijemo nešto konkretno od EU”, mišljenja je Ćerimagić.

Podsjetio je na nedavno održan Samit u Tirani kada su šefovi vlada svojih zemalja kazali kako je prema BiH učinjena nepravda i da je ova sad odluka korekcija jedne takve politike.

“2009. kada su druge zemlje u okruženju predavali zahtjeve za članstvo u EU govorili su da ne mogu sve zemlje predavati odjednom, da se poštuje dinamika. BiH je služila tad kao primjer da BiH sa imidžem kakav je imala, ne pušta u EU.”

Za novoformiranu vlast u BiH na državnom nivou, koja će danas biti ozvaničena između Osmorke, HDZ-a i SNSD-a, Ćerimagić ističe da je veoma bitno da se urade konkretne stvari u reformama i naveo Sjevernu Makedoniju kao primjer.

“2017. kada su imali promjenu vlasti i otklon od korumpiranog pravosuđa, napravili su korake prema albanskoj manjini, pa odnos s Grčkom, i onda dođe blok Francuske. Pitanje je zašto bi mi to radili ako će nas neko spriječiti? Ali, u S. Makedoniji je danas bolji život i klima. Kod nas je malo teže tako uraditi zbog federalnog sistema i uređenja i imate aktere koji možda nisu otvoreni za takve reforme”, kaže i dodaje:

“Ono što ja očekujem od EU jeste da kada političari u BiH kažu ‘ja sam spreman i želim reforme’, da onda EU ima ponudu za BiH da se pokaže da li oni žele reforme ili ne. EU nije imala takvu ponudu, kandidatski status je signal, ali otvaranje pregovora je naredni korak i EU to mora željeti i pružiti podršku”.