Ćerimagić za N1: Christian Schmidt odlazi pod pritiskom američkog „buldožera“, bonske ovlasti odlaze u historiju?

Washington kao „agresivni buldožer“

Ćerimagić ističe da špekulacije o američkom pritisku na Schmidta nisu bez osnova, te da su intervjui koje je Schmidt dao za njemačke i austrijske medije otkrili više nego što je on želio priznati.

„Na pitanje da li je do ostavke došlo zbog pritiska administracije SAD-a rekao da ne želi o tome da govori, kao i na pitanje da li je bilo određenih ucjena. Međutim, kada su ga pitali da li je razlog bila Južna interkonekcija, on je vrlo brzo odgovorio da to nije slučaj, što ustvari otkriva tu sliku da je ono što se čulo u pozadini ustvari istina. Dakle, već mjesecima administracija SAD-a vrši pritisak na visokog predstavnika da podnese ostavku i on je to uradio“, naglašava Ćerimagić.

Analitičar smatra da je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a bila prelomna tačka.

„Administracija SAD-a u posljednjih godinu dana, kad je u pitanju politika u BiH, zaista se ponaša kao jedan agresivni buldožer koji jednostavno ide ka ostvarivanju svojih ciljeva. Christian Schmidt više ne odgovara toj politici i viziji za Bosnu i Hercegovinu i oni žele da što prije dođe do smjene.“

Potraga za nasljednikom: „Više znamo o izboru pape“

Dok se u javnosti već licitira imenima, Ćerimagić upozorava da je proces izbora novog šefa OHR-a izuzetno netransparentan i pun diplomatskih zamki.

„Na neki način više znamo o izboru pape nego o izboru visokog predstavnika kad su u pitanju i procedure i interesi. Tko god tvrdi da postoji tačno određeni kandidat, mislim da se vara. Predstavnica SAD-a je rekla da ostavlja Evropljanima mogućnost da oni dođu sa svojim kandidatom, i iza zatvorenih vrata se vrši izuzetno intenzivna potraga.“

Kao jedan od favorita spominje se talijanski kandidat, jer se on „uklapa u viziju Sjedinjenih Američkih Država za narednog visokog predstavnika“. Ipak, ključno pitanje neće biti samo ime, već i mandat.

„Značajno će biti razgovarati o tome koji mandat će taj visoki predstavnik imati, da li će moći koristiti bonske ovlasti i da li po prvi put visoki predstavnik treba da ima ograničen vremenski mandat“, objašnjava gost „Novog dana“.

Kraj ere intervencionizma?

Jedno od najvažnijih pitanja za građane BiH jeste da li će novi visoki predstavnik uopšte koristiti bonske ovlasti. Ćerimagić podsjeća da se u Washingtonu promijenila klima.

„Ukoliko danas imamo administraciju predsjednika Trumpa koja kaže vrlo jasno da oni ne vide prostor za intervencionizam i visokog predstavnika koji će nametati odluke, već netko ko će razgovarati sa svim stranama, onda oni koji kažu da u narednom periodu očekivati korištenje bonskih ovlasti nije realno imaju vrlo snažne argumente.“

Ipak, analitičar smiruje tenzije porukom da pasivniji OHR ne znači nužno propast države, podsjećajući na deceniju (2011–2021) tokom koje bonske ovlasti nisu korištene.

„Priroda visokog predstavnika će se promijeniti i vratiti na taj period, ali to samo po sebi ne treba da bude izvor zabrinutosti. U naletima na državu iz Banja Luke 2021. i 2022. godine, ured visokog predstavnika nije igrao krucijalnu ulogu. To su bile zemlje prijatelji Bosne i Hercegovine koje su kroz zajedničke inicijative, sankcije i diplomatski pritisak prevenirale taj nalet“, zaključuje Ćerimagić.

Dok Christian Schmidt planira svoj odlazak do kraja juna, BiH ulazi u period neizvjesnosti u kojem će evropska strana morati brzo ponuditi rješenje koje će zadovoljiti i Washington i Brisel.