Nošenje maski na otvorenom u ovom periodu, ne samo da štiti od zaraze koronavirusom, već i od respiratornih infekcija i zagađenja zraka koje je naročito prisutno tokom zime. Goran Čerkez, predsjedavajući Kriznog stožera Federacije Bosne i Hercegovine i pomoćnik federalnog ministra zdravstva, u razgovoru za Anadoliju govorio je o koronavirusu, njegovoj novoj varijanti omikronu, COVID potvrdama, vakcinaciji i mjerama koje mogu pomoći u sprečavanju širenja zaraze.
Čerkez je kazao kako je evidentno da je u ovom periodu došlo do pogoršanja epidemiološke situacije i da kao u svim evropskim zemljama, ali i susjedstvu, broj zaraženih koronavirusom raste.
Poštivati postojeće mjere koje su već dosta dobre
”Mi smo to i očekivali i bilo je to na neki način normalni slijed događaja imajući u vidu da smo mi na uzorcima 24. decembra (2021. godine, op.a.) sekvencionirali prvi put omikron virus u Bosni i Hercegovini, a znamo otprilike da tri tjedna je potrebno da bi se taj virus proširio, odnosno da bi postao dominantan”, rekao je Čerkez.
Dodao je kako u ovom trenutku 80 posto zaraženih čini omikron, delta 20 posto.
”Očekivati je da će kraja ovog mjeseca u potpunosti, ako ne i ranije, izdominirati omikron i da na taj način ćemo govoriti o apsolutnoj dominaciji jednog novog soja virusa u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čerkez.
Na pitanje da li se razmatra uvođenje novih mjera ili je dovoljno poštivanje postojećih, odgovorio je:
”Mi prije svega mislimo da pretjerivati s uvođenjem novih mjera nije dobro ukoliko se već postojeće mjere ne poštuju. Mada, moramo reći da u nekom obimu, mogao bih reći zadovoljavajućem, većina mjera se poštuje. Ono što je nama jako bitno u ovom trenutku jeste nošenje maske u zatvorenim prostorima, držanje distance i smanjenje broja okupljanja. Odnosno, u skladu s mjerama da to bude na nekih 30 osoba, bez ikakvih pravila ili 60 osoba uz pravilo VTP, dok na otvorenom je to 100, i ukoliko posjedujete pravilo vakcinisan, prebolio, testiran (VTP) može biti i do 200 ljudi”.
Smatra kako su to u ovom trenutku na neki način ključne mjere te je podsjetio da su određene postojeće mjere samo produžene upravo smatrajući da ”pretjerivanje s mjerama neće dovesti do nekog poboljšanja”.
”Postojeće mjere već su dosta dobre da bi limitirali, smanjili širenje zaraze”, istakao je Čerkez.
Govorio je i o nastavku školske godine i planovima kada je u pitanju organizacija nastave, s obzirom na to da je školski raspust pri kraju.
“Mi smo taj segment pustili kantonalnim zavodima za javno zdravlje, ministarstvima obrazovanja, kao i kantonalnim kriznim stožerima. To je urađeno prije svega iz razloga, što kad govorimo o obrazovnom sistemu, velika je razlika između pojedinih kantona, velika je razlika i u zimskim raspustima, učionicama i broju učenika između urbanih i ruralnih sredina. Postoje specifičnosti tih škola, a mi smo propisali mjere koje bi se trebale sprovoditi i prilagoditi u školi. Što se tiče samog odlaska u školu, mi smo i dalje stava da je škola mjesto koje treba biti posljednje koje se zatvara”, kazao je Čerkez.
Dodao je kako nema ništa protiv ukoliko epidemiolozi i predstavnici ministarstava obrazovanja uvide da situacija izmiče kontroli i važno je učiniti prekid i nastaviti online.
”Međutim, smatramo da bi škola i dalje trebala funkcionirati i da je definitivno posljednje što se zatvara, mada mi kao što vidite, globalno od zatvaranja bježimo”, rekao je Čerkez.
Podsjetio je kako su posljednja zatvaranja bila krajem zime, odnosno početkom proljeća jer je situacija bila izuzetno teška pa se nakon toga ova mjera nije praktikovala.
Upitan da li je došlo do promjena kada su u pitanju potvrde za vakcinisane, Čerkez je rekao da još uvijek nema promjena, ali bi moglo doći u narednim danima.
U narednim danima sastanak o korekciji određenih mjera
Podsjetio je da je održan sastanak Kriznog štaba na kojem je raspravljano o epidemiološkoj situaciji i korekciji mjera.
”Najvjerovatnije će doći do određene korekcije trajanja, važenja pojedinih vakcina, potvrda o preboljevanju koje je dosad bilo šest mjeseci i još uvijek važi šest mjeseci. Međutim, najvjerovatnije da će to biti skraćeno na četiri mjeseca, ali razgovarali smo i o skraćenju izolacije pa i pravilima što se tiče kontakta i same izolacije“, rekao je Čerkez.
Pojasnio je kako odluke koje se donose su vezane za naučne prakse, ne samo unutar Bosne i Hercegovine, nego i regiona, Evrope…
”Evidentno je da mnoge evropske zemlje su skratile period samoizolacije. Tako ćemo i mi najvjerovatnije učiniti, sastanak imamo u naredni utorak, i u tom kontekstu, osobe koje su vakcinisane, s obzirom na značajno smanjene rizike prenosa virusa, one će imati kraću izolaciju za svega dva dana, ali će imati kraću izolaciju. Oni će moći izaći peti dan ukoliko se testiraju i negativni su. Ukoliko se ne testiraju oni izlaze sedmi dan iz izolacije. Osobe koje nisu vakcinisane bi iz izolacije izlazile deseti dan”, rekao je Čerkez.
O tome se još uvijek raspravlja, a cilj je što prije ljude osposobiti i za poslove, ali uvažavajući da rizici ne smiju biti preveliki s obzirom na broj oboljelih, a potrebno je kontinuirano pratiti razvoj stanja u zdravstvenom sistemu.
”Mi ne smijemo dozvoliti da imamo takav priliv da ljude ne možemo primiti u bolnicu. Moramo držati funkcionalnost zdravstvenog sistema i sve te mjere su u tom smjeru”, rekao je Čerkez.
Osvrnuvši se na testiranja, pojasnio je kako je i dosadašnjoj naredbi, bila preporuka da ukoliko je prevelik obim ljudi koji treba da se testiraju i oboljeli su, da se mogu upotrebljavati antigenski testovi.
”Sada ćemo vjerovatno biti malo eksplicitniji, pa ćemo tražiti veću upotrebu antigenskih testova. Razlog je da bismo dobili što prije rezultate. Govorimo već o testovima koji imaju visoku osjetljivost što znači i da su provjereni i relevantni i na neki način pokušat ćemo da ubrzamo taj proces dobivanja rezultata“, rekao je Čerkez.
Naglasio je kako je vidljivo da je antigensko testiranje nešto što je postalo prioritet u mnogim zemljama.
”To ne znači isključivanje PCR testova, pogotovo za one osobe koje su ozbiljnije kliničke slike, osobe treće dobi, osobe koje idu prema bolničkom sistemu. PCR će i dalje ostati, uvijek kada ljekar na osnovu svoje preporuke traži PCR testiranje”, istakao je Čerkez.
Osvrnuvši se na vakcinaciju, Čerkez je rekao kako se ne može govoriti o otklanjanju potpunog rizika kad je riječ o COVID-u, ali se može govoriti o značajnom smanjenju rizika.
”Tako znamo da ljudi recimo koji su primili tri doze vakcina, nisu čekali šest mjeseci da se vakcinišu, sad im je istekao treći mjesec, po preporuci su primili treću dozu. Znamo da su zaštićeni 80 posto, znamo da takve osobe imaju manje šanse da obole, završe u bolničkom sistemu i ono što je jako bitno imaju manje šanse da završe na respiratoru ili sa smrtnim ishodom. Vakcina je jako bitna, to ne znači da ljudi moraju. Vakcina nije obavezna, imate uvijek mogućnost da provjerite, testova, prema tome, mi ne insistiramo, ali pravila moraju da postoje u skladu sa strukom”, rekao je Čerkez.
Osvrnuvši se na hospitalizirane, a imaju svoj vakcinalani status, Čerkez je kazao kako je riječ o oko 20 posto, a u Sarajevu oko 10 posto. U Kantonu Sarajevo je ujedno i vrlo visok postotak vakcinisanih.
U skorije vrijeme sastanak o COVID potvrdama koje bi bile priznate na međunarodnom planu
O vakcinisanima koji su u bolničkom sistemu, dodajući kako je riječ o osobama izuzetno lošeg imunološkog sistema, velikog komorbititeta, starije osobe, odnosno uglavnom oni kod kojih se i očekuje da je imuni odgovor lošiji pa čak i na vakcinu, ali je i mnogo onih koji nisu komplementirali svoju vakcinaciju.
Čerkez je rekao kako je hospitalizacija kod osoba zaraženih omikronom značajno manja, ali da pritisak na zdravstveni sistem i dalje postoji.
”Malo možemo reći da je lakša klinička slika, ali ja bih to ponovo vezao za imunizaciju”, rekao je Čerkez koji je dodao kako pojedine evropske zemlje ukidaju mjere, jer su izašle iz vala.
Osvrnuo se na visok broj zaraženih u jednom danu u pojedinim zemljama (Francuska 500.000 i Njemačka 100.000), ali je stopa hospitaliziranih niska.
“Broj ljudi koji je hospitalizovan je nizak. Međutim, najčešće su to ljudi koji nisu vakcinisani. Mislim da je ključna razlika što ovaj virus nema takav učinak na pluća u odnosu na ranije“, rekao je Čerkez koji smatra kako je potrebno sačekati i uraditi istraživanja.
Govorio je i o posljedicama izazvanih zarazom delta varijante navodeći kako nije samo problem koji izaziva za pluća, nego da ova varijanta napada mnoge organe o čemu će se provoditi mnoga istraživanja, naročito o post-covidnom periodu i drugih posljedica.
Osvrnuvši se na COVID potvrde koje bi bile priznate u međunarodnom prometu, Čerkez je kazao kako one moraju imati na neki način garanciju države, pošto je država nosilac međunarodnog pravnog subjektiviteta.
Podsjetio je da je na proljeće 2021. godine FBiH s Brčko distriktom dala suglasnost da Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) bude tijelo koje bi to pripremilo s obzirom na to da imaju iskustva s izdavanjem putovnica, automatizmom i podacima koji se prikupljaju, a često su povjerljivi.
Entitet Republika Srpska nije dala suglasnost za taj način, podsjetio je Čerkez, dodavši kako su predstavnici to pravdali prenošenjem nadležnosti, ali vjerovatno da je i politika imala uticaja.
”U ovom trenutku, u 12. mjesecu država je ponovo donijela zaključak i dala nalog IDDEEA-i da pripremi idejno rješenje svega toga. Ovih dana se očekuje sastanak ministara civilnih poslova, zdravlja i predstavnici Distrikta Brčko će raspravljati o tom novom prijedlogu koji će biti prezentovan. Mi se nadamo da će bez ikakvog politikanstva i politike učiniti se da se građanima Bosne i Hercegovine omogući prepoznavanje COVID dokumenata koji će im omogućiti putovanje u inostranstvo kao i svim drugim građanima i koji ih neće diskriminirati”, rekao je Čerkez.
Smatra da je rješenje blizu ukoliko ne bude politike već se bude išlo u korist građana BiH.
Dodao je kako to ne znači da će se na jednom mjestu izdavati dokument, već će imati provjere i ovjere, ali će se moći izdavati i na entitetskom nivou, na više mjesta, tako da će svi ljudi moći jednostavno podići potvrde.
Maska kao dobra zaštita u zimskom periodu
Govorio je i o gripi, odnosno respiratornim infekcijama, Čerkez je rekao kako prolazimo kroz godišnje doba kada je velika prisutnost respiratornih oboljenja.
U ovom trenutku veliki je broj slučajeva gripe, prehlade, omikrona, ali i delte.
”Mi smo u doba respiratornih infekcija. Ako ste pratili protekle godine, toga je značajno manje bilo. Ali, protekle godine smo mi puno nosili maske na otvorenom i na neki način to je upravo spriječilo širenje gripe u tom obimu. Danas imamo jako puno gripe, respiratornih oboljenja i sigurno da se trebamo maksimalno paziti”, rekao je Čerkez.
Dodao je kako se ne treba sve raditi kroz naredbe, te da je preporuka svima da se nose i maske na otvorenom.
”Osim respiratornih, tu je i zagađenje (zraka, op.a.). Gradovi poput Sarajeva, Tuzle, Zenice znamo da imaju izuzetno visoka zagađenja i jako je važno da se ljudi zaštite. Zato je preporuka da se maske nose i na otvorenom da bi zaštitili zdravlje. To nije naredba, naredba se odnosi samo na unutrašnje prostore, ali je preporuka da se nose maske i na otvorenom. Jednostavno, štitimo svoje zdravlje i to nam ne bi trebalo biti teško, to je jako dobra zaštita“, smatra Čerkez koji je istakao i na maske s filterom, a koje štite i od aerozagađenja i virusa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!