"Litijumska groznica" iz Srbije polako prelazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovo pitanje bi osobito moglo biti intenzivirano nakon današnjih susreta u Beogradu na visokom nivou, kojim prisustvuje čak i njemački kancelar Olaf Scholz u posjeti Srbiji, a gdje su potpisani memorandumi kada je riječ o iskopavanju litijuma. Ali, kada je riječ o BiH, situacija je mnogo kompleksnija zbog neriješenih pitanja o državnoj imovini.
Na Samitu o kritičnim sirovinama Srbije danas je potpisan Memorandum o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Premijer Srbije Miloš Vučević je spomenuo da će danas biti riječi i o bh. entitetu RS.
Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu, smatra da su ova dva procesa uvjetovani jedan drugim.
“Naime, iz samog sadržaja Deklaracije o srpskom svijetu u mnogim tačkama je uvezivanje privremene suradnje i vanjske politike ponuđeno kao ponuđeno kao modalitet konzumiranja prava paralelnih specijalnih odnosa i čini mi se da će ubrzano – jučer je Vlada Republike Srbije usvojila Deklaraciju o srpskom svijetu i proslijedit će je Narodnoj skupštini RS. Ne sumnjam nimalo da će Skupština dati svoju saglasnost, a tada sporazum, što se Srbije tiče, stupa na snagu. Međutim, ostaje još usvajanje Deklaracije na Vijeću naroda u Republici Srpskoj, gdje bi se mogli pojaviti određeni problemi”, smatra Cero.
Ipak, tvrdi da je sasvim izvjesno da je proces eksploatacije minerala, pa i litijuma, zajednički projekt Srbije i RS. Kaže da je promaklo bh. javnosti da su se stvari događale mnogo prije jučerašnjeg sastanka i dolaska Scholza u Beograd.
“Naime, nedavno je prvo u Banjaluku došao specijalni povjerenik Njemačke za BiH. Poslije onakvog narativa nakon sakcija koji je dolazio iz usta Dodika prema Njemačkoj i njemačkoj politici, njemu je upriličen dosta značajan prihvat, slikanje i zajednički razgovor i sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. O toj posjeti malo smo saznali ili gotovo ništa. Imam osjećaj, ako kontekstuiramo sa događajima, da je njemački specijalni povjerenik za BiH bio svojevrsni kurir prema predsjedniku RS Miloradu Dodiku, pogotovo u odnosu na činjenicu da netom iza toga, tri dana kasnije, u RS dolazi ministar energetike i industrije najrazvijenije savezne države, savezne Republike Njemačke, Bavarske”, dodaje Cero.
Da li je litijum političko pitanje koje će povezati neke nepomirljive stavove?
Ističe da nije tajna da i oko litijuma, odnosno eksploatacije i prerade rude litijuma u Banjaluci, svoje interese pokazuju i kompanije iz Njemačke sa sjedištem u Bavarskoj.
“Mercedes, BMW…jer ova tehnološka revolucija koje će dobrim dijelom odrediti i novi svjetski poredak – prelazak sa jedne tehnologije proizvodnje auta na druug tehnologiju, na elektrotehnologiju, zelenu energiju… Dolazak Xi Jinpinga u Srbiju, pokazivanje interesa također za zajedničku eksploataciju litijuma”, kaže Cero dodajući da je sve geopolitički povezano jer svi imaju zajednički interes.
Kada je u pitanju RS i rudarenje litijuma, daljni proces bi se, kaže, mogao odvijati u sva pravca – javno-privatnim partnerstvom i koncesioniranjem.
“Međutim, i jedan i drugi model u ovom trenutku ustavno-pravno nisu prohodni, tako da će biti vrlo interesantno iznuđivanje ili modeliranje ostvarenja ovih interesa rudarenja litijuma u RS”, dodaje.
Pojasnio je i zašto je važno prethodno riješiti pitanje državne imovine BiH.
“U 2008. godini Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira kada je produžio zabranu raspolaganja državnom imovinom i dao nalog da se donese zakon do donošenja zakona o upravljanju, korištenju i raspolaganju državnom imovinom, uveden je jedan mali zarez gdje se kaže: ‘Ukoliko visoki predstavnik drugačije ne odluči’. Sasvim je jasno, barem onima koji prate, presude Ustavnog suda nisu prohodne u RS, da su zaključci obavezujući, da je Zakon o imunitetu zaštitio, ne samo poslanike NSRS, nego i one koji ispunjavaju njegove zaključke i odluke, što znači predsjednika RS – dao im je imunitet – savim je jasno da pitanje ekploatacije minerala, ne samo litijuma nego i bilo čega, je itekako vezano za donošenje zakona o državnoj imovini. Čini mi se da se stiču uslovi, radi se o procesu koji nije rješiv gotovo 30 godina”, kazao je Cero, istaknuvši da pitanje rješavanja državne imovine mora prethoditi i javno-privatnom partnerstvu, a mora se dogoditi i usklađivanje seta zakona o koncesijama na nivou države.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!