Čija peticija će imati više uspjeha?

Vijesti 26. jul 202118:34 5 komentara

Čija peticija će imati više uspjeha? Ona za odbacivanje Inzkovog Zakona, ili ona za hapšenje Milorada Dodika. Šta nakon petka, hoće li pojedinci nastaviti otvoreno negirati genocid? Je li Tužilaštvo BiH spremno? Odgovori na brojna pitanja i dileme mogli bi biti jasniji u narednim sedmicama.

Blizu 50 hiljada Bosanaca i Hercegovaca potpisalo je, u nešto više od 24 sata, online peticiju, kojom se zahtijeva hapšenje i procesuiranje Milorada Dodika, zbog negiranja genocida u Srebrenici i prijetnji otcjepljenjem Republike Srpske. Iz Tužilaštva BiH bez komentara o tome pripremaju li teren, nakon što Inzkov Zakon uskoro i zvanično stupi na snagu.

“Očekujem da nakon što ovaj Zakon bude objavljen u Službenim novinama BiH Tužilaštvo BiH sa svojim istražnim organima se ponaša u skladu sa Zakonom, procedurama bez obzira o kome se radi”, izjavio je Adil Osmanović, potpredsjednik SDA.

Dodikova peticija – ne zna se broj potpisnika

S druge strane, o broju potpisnika peticije kojom Milorad Dodik osporava posljednju Odluku visokog predstavnika, još se spekuliše.

“Ko će je primiti, sami sebi da predajemo to je potpuno besmisleno to je na neki način uvlačenje većeg broja ljudi, ja mislim da je tu razmišljanje da se pošalje poruka međunarodnoj zajednici, vidite nije samo Dodik taj koji tako misli i nije moram biti iskren, najveći dio stanovništva u RS je izrazito protiv ove odluke”, izjavio je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH.

VEZANE VIJESTI

Dok Mladen Ivanić smatra kako će nametnuti Zakon samo dodatno produbiti krizu, ali i tenzije među građanima, mnogi pak stava, da je ovo jedini put ka istinskom pomirenju.

Za mnoge – ovo je put ka istinskom pomirenju

“Vaša odluka bit će neophodan korak ka restorativnoj pravdi i pomirenju, jer će pružiti konkretnu akciju koja sprečava ponavljanje zločina i zaštitit će preživjele od ponovne traumatizacije izazvane užasnom praksom poricanja i veličanja”, poručio je David Pettigew.

“Utvrđene su činjenice i onda nije pitanje ograničavanja slobode govora, može se debatirati, istorija zahtjeva da se dalje istražuje, ispita, kritički gleda, ali utvrđene činjenice vezano za holokaust, gasne komore, ili vezano za ovo područje, genocid u Srebrenici, logori u Prijedoru, drugi zločini, opasada Sarajeva, su utvrđene činjenice”, izjavila je Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Tribunala u Hagu.

“Poricanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti kao i veličanje onih koji su počinili te zločine jača ‘osporene narative o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti’, a počinitelje pretvara u heroje. Ovo sije strah, nepovjerenje i mržnju. Dijeli ljude, zajednice i države”, stav je Alice Wairimu Nderitu, specijalne savjetnice za prevenciju genocida i ratnih zločina pri UN-u.

Institut za istraživanje genocida Kanada uputio je pismo premijeru Kanade Justinu Trudeau u kojem od te države kao članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira traži da upotrebom svih demokratskih sredstava zaštiti teritorijalni integritet, nezavisnost i suverenost države BiH te da zajedno sa drugim članicama PIC-a predloži visokom predstavniku da trajno suspendira Milorada Dodika iz politike i vršenja bilo koje javne funkcije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare