Rastu cijena svjedočimo već godinama, posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Da oduška nema ni u prazničnom periodu početkom nove godine pokazuju već cijene u pojedinim marketima i najave poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Prvi na redu neizostavni hljeb. Poskupljenje potvrđeno, a pored inflatornih kretanja i rasta cijena energenata, odluku o povećanju minimalne plate mnogi već koriste kao opravdanje za povećanje cijena.

Više cijene krajem 2024. godine građani Bosne i Hercegovine brzo su primjetili, a pesimistično su ušli i u 2025. godinu s najavama novih poskupljenja. Kroz život idu zahvaljujući odricanjima, štednji ili članovima porodice.

“Užas… eto to je to”; “Od penzije do penzije, dobro je”, neki su od komentara građana.

Ni malim prodavačima nije lako. Porasle su cijene proizvodnje, a onda su i oni morali podići cijene u prodaji.

Posljedica svega je i manja prodaja.

Muratka Banda, prodavačica:

”Za jedno pola marke, nešto i po marku ove godine je skuplje nego prošle godine. Ljudi sve manje i manje kupuju. Niko ne kupi puno kilograma, komad-dva, kilo i tako.”

Val poskupljenja neće stati. Prema najavama više cijene električne energije dovest će do lančanih poskupljenja. Time je uslovljeno već potvrđeno poskupljenje hljeba za 20%. Sa marku i 70 na 2 marke.

Madžid Atagić, direktor Klas:

”Uslijed lančanog poskupljenja svih ključnih sirovina došlo je do prilagođavanja cijena proizvoda iz našeg asortimana, uključujući i hljeb. Razlozi za povećanje cijena direktno su povezani s kontinuiranim rastom cijena sirovina, energije, goriva i drugih operativnih troškova”. 

Građani naviknuti, već spremni na kompromise.

”Jest ćemo malo manje hljeba. Pogotovo mi stari, mi jedemo onaj jeftiniji odnosno crni hljeb i tako. To će bit mnogo bolje, je l? Za zdravlje”, kazali su.

Da o temi poskupljenja bez posebnih mjera olakšanja govorimo od 2008. godine podsjećaju nas iz udruženja potrošača. I sve te godine, kaže Bago, obaramo rekorde u punjenju budžeta. Krajem 2024. u BiH smo prešli cifru od 3 hiljade maraka mjesečno potrebnih za četveročlanu porodicu, a prosječna plata može pokriti jedva nešto više od trećine.

Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Mostar:

”Oko tisuću i 400 nam treba za hranu, da prehranimo četveročlanu obitelj. Šta znači onda ova minimalna plaća? Možemo li govoriti o plaći ikako ako čovjek ne može prehranit svoju obitelj? Šta je to? To nije plaća, to nije ni socijalna pomoć. Cijene nesmireno rastu i pitanje je kad će čovjek u Bosni i Hercegovini dignut glas, kad će priznat sam sebi ne mogu ja ovo sve platit.”

Odluka o zaključavanju cijena kaže prepuštena je na volju trgovcima, a odluka o minimalnoj plati uz poskupljenja energenata dovest će do dodatnih poskupljenja. Da mjere moraju biti jednoobrazne i pojačane složni su i potrošači i ekonomisti, uz jasno negativne prognoze za 2025. godinu. I zbog globalnih zbivanja, ali i domaćih političkih odluka.

Draško Aćimović, ekonomski analitičar:

”Svi vide koliko je šta poskupilo pogotovo ono osnovno, a to su hrana i osnovne stvari za građane Bosne i Hercegovine. Tako da ovo će poskupjeti, sve će ponovo poskupiti lančano. Naravno do kraja godine će morati sve dodatno poskupiti, jer nemaju mogućnosti previše novca je također kroz korupciju i kriminal izvučeno iz tih preduzeća, nemaju mogućnosti.. sve je zastarjela oprema.”

Negativne prognoze niko ne osporava, jedino kao prijedloge navode sistemska rješenja, pomoć i privrednicima kako bi bila omogućena pomoć i radnicima, građanima, penzionerima. Koji se na kraju svim cijenama prilagode, a kažu da više ni sami ne znaju kako.