Članovi Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine prezentirali su danas prijedloge te institucije za izmjene Izbornog zakona BiH, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.

Nacrt inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH uputit će Venecijanskoj komisiji i GRECO-u putem Vijeća Evrope i OSCE/ODIHR-u s molbom za dostavu mišljenja, a bit će objavljena i na web stranici Centralne izborne komisije BiH.

Kako je rečeno na današnjoj pres-konferenciji, inicijativa predviđa uvođenje nekih novih pojmova poput preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava u takozvanoj dužnosničkoj kampanji, govora mržnje, ranog glasanja, vanrednih izbora, vanrednih okolnosti i izborne tehnologije.

Ponuđena su i rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata, izvršne funkcije, kao i rješenja za istovremeno obnašanje izvršne funkcije, finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta te su prezentirani modeli formiranja biračkih odbora i uvođenje normi za sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.

Propisana je i obavezna elektronska registracija za glasanje izvan BiH uz obavezu dostavljanja validnih dokaza o identitetu i boravištu izvan BiH, uvedena je i obaveza elektronske prijave političkih subjekata za ovjeru na izborima, kao i obaveza obavještavanja javnosti u postupcima u vezi s prigovorima i žalbama.

Također, propisana je mogućnost izricanja najstrožih sankcija političkim subjektima koji opstruiraju izborni proces na bilo koji način. CIK je predložio i rješenja kojima bi se broj preferencija na kandidatskoj listi političkog subjekta za koje se mogu opredijeliti birači ograničio na maksimalno tri preferencije.

Takvim rješenjima, kažu iz CIK-a, smanjila bi se veličina glasačkog listića što bi u slučaju eventualnog uvođenja skeniranja glasačkog listića olakšalo tehnički taj posao, a povećala bi se brzina utvrđivanja rezultata te troškovi štampanja listića.

Ponuđeni amandmani

U ponuđenim amandmanima, izabranom organu vlasti, odnosno nositelju javne funkcije izričito bi bilo zabranjeno korištenja javnih resursa u bilo koju vrstu izborne kampanje ili ličnu promociju ili promociju političkog subjekta.

U cilju unapređenja preporuka OSCE-a ugrađena je i definicija govora mržnje i proširen vremenski okvir u kojem takav govor zabranjen, a zbog sve većeg uticaja socijalnih mreža uvedene su odredbe za preuranjenu kampanju.

Također, riješeno je pitanje obaveznog preispitivanja broja mandata iz svake izborne jedinice svake četiri godine od državnog i entitetskih parlamenata te alternativnog rješenja kojim se daje ovlast CIK-u da to pitanje regulira posebnom odlukom u slučaju da državni i entitetski parlamenti ne ispune tu obavezu.

Predloženi su i povećani iznosi novčanih sankcija u krivičnim odredbama zakona, a u Izborni zakon po prvi put bi se uveo institut vanrednih izbora, ali samo u slučajevima kada i ukoliko to Ustav dozvoljava i omogućava.

Kako je danas pojasnio predsjednik CIK-a Željko Bakalar, ta institucija nije tretirala rješenja koja podrazumijevaju izmjene Ustava BiH jer oko toga mora postojati politički dogovor i one se tiču dijelova Zakona koji trebaju predvidjeti implementaciju presuda Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava.

Podsjetio je na važnost uvođenja novih tehnologija u izborni proces i to već dugo zagovaraju što je publicirano u knjizi člana CIK-a Suada Arnautovića 2017. godine, a urađen je i projekt koji predviđa poboljšanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa.

Taj materijal dostavljen je Parlamentarnoj skupštini BiH, ali on još nije razmatran iako je finansiran sredstvima poreznih obveznika građana Evropske unije i iako će uvođenje tih tehnologija zavisiti od parlamentaraca.

Bakalar je naglasio da su izmjene izbornog zakonodavstva jedna od najaktuelnijih tema u 2021. godini, a CIK je svjestan političke klime i nepostojanja usaglašenog stava o učešću predstavnika CIK-a u radu Interresorne radne grupe i pored potrebe za tim koju je iskazala međunarodna zajednica.

Budući da unutar Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva nema saglasnosti oko učešća članova CIK-a u tom tijelu predloženo je učešće stručnjaka iz CIK-a, ali Bakalar je pojasnio da su upravo članovi CIK-a prevashodno stručnjaci koji donose odluke u toj instituciji.

Kako je zaključio predsjednik CIK-a, oni će biti na raspolaganju PSBiH i Interresornoj radnoj grupi u skladu s ovlastima i spremni su uključiti se u procese te je pozvao državne parlamentarce da se o predloženim amandmanima odrede sa stručnog stanovišta, a ne na osnovu adrese s koje inicijativa dolazi.

Nakon razmatranja dostavljenih prijedloga, sugestija i primjedbi, Centralna izborna komisija BiH će utvrditi konačan tekst Inicijative u skladu sa nadležnostima iz Izbornog zakona BiH i dostaviti ga Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.